Grad Umag je krajem 2018. godine započeo s realizacijom vrlo važnog projekta izgradnje i uređenja Trga 1. svibnja, a s ciljem bogaćenja urbanog prostora i sadržaja u užem centru. No, prilikom radova, naša je mlada umaška arheologinja Anika Mijanović, uz pomoć kolega Josipa Zorića i Vjekoslava Iličića te ravnateljice Muzeja grada Umaga Biljane Bojić, došla do izvanrednih otkrića za sve nas i za bogatu povijest našega grada te je arheološki nadzor ubrzo prerastao u zaštitno arheološko istraživanje.
Naime, na sjeveroistočnoj strani lokaliteta, uz zgradu Turističke zajednice, utvrđeni su ostaci srednjovjekovnih zidina, točnije onih zidina koje u arhivskim podacima nalazimo pod nazivom „drugi pojas“ gradskih zidina sagrađenih u 14. stoljeću, s čijom je gradnjom omogućeno stvaranje srednjovjekovnog borga, tada novog predgrađa.
Kako je i sama ravnateljica Muzeja grada Umaga napomenula, riječ je o povijesnom otkriću za naš grad.
„Možemo biti počašćeni što smo svjedoci prvih materijalnih dokaza koji potvrđuju postojanje drugih srednjovjekovnih obrambenih zidina, za koje su do sada postojale samo teorije zabilježene u stručnoj literaturi“ izjavila je Bojić.
Bezuvjetnu potporu mladoj arheologinji i istraživanju dao je i Grad Umag, odnosno gradonačelnik Vili Bassanese koji je, zajedno sa svojim zamjenicima i suradnicima, u više navrata obišao gradilište te se upoznao sa situacijom na terenu.
„Kao gradonačelnik, ali prvenstveno kao Umažanin, ponosan sam na rad i profesionalnost našeg Muzeja. Ovo je povijesni trenutak za Umag, za umašku povijest i kulturnu baštinu, a mi smo svjedoci velikog otkrića. Naša je zadaća i obveza dati bezuvjetnu potporu ovakvim projektima, jer baštineći povijest doprinosimo razvoju našega grada te omogućujemo usvajanje novih znanja svim budućim generacijama i naraštajima Umažanki i Umažana.“ izjavio je Bassanese.
VRIJEDNOST BAŠTINE UMAGA
Zidine su pratile prirodnu konfiguraciju terena, od sjevera luke Umaga do južne uvale Moele. Iste su sagrađene uz samostan posvećen sv. Jakovu i Bartolomeju te uz crkvu Majke Božje Žalosne (Addolorate). Od navedenih objekata, za sada je moguće utvrditi samo točan smještaj crkve Majke Božje Žalosne, koja je srušena 1954. godine, no još uvijek predstavlja bitan dio zajedničkog sjećanja Umažana. Napominjemo kako su tlocrtni ostaci crkve upisani u opločenju nogostupa Trgovačke ulice.
„Do sada na ovom prostoru grada nisu bila vršena terenska istraživanja te se ovim zaštitnim arheološkim istraživanjem po prvi puta mogu utvrditi granice razvoja grada u srednjovjekovno i novovjekovno vrijeme (od 13. do 18. st.). Prilikom istraživanja pronađena je i velika količina kasnoantičkog materijala (keramika, kosti, staklo, kovanice) koji bi mogao sugerirati postojanje burnog i dinamičnog života na tom području puno ranije nego se pretpostavljalo.“ objasnila je Anika Mijanović u okviru istraživanja.
Tijekom arheološkog istraživanja pomno se bilježe i dokumentiraju sve zidane strukture i slojevi, izrađuje se terenska dokumentacija, tlocrtni prikazi, presjeci i foto dokumentacija. Nakon terenskih istraživanja, izradit će se stručno izvješće, a iskopani pokretni nalazi se primjereno pohranjuju u Muzeju. Kosturni će nalazi biti poslani na antropološku analizu, a metalni nalazi na konzervaciju.
Nadzor nad zaštitnim arheološkim istraživanjem provodi Konzervatorski odjel Ministartva kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine u Puli. Naveden istraživanja donijet će detaljnije podatke o novo istraženom prostoru Trga 1. svibnja.
