Gostujući u jutarnjem programu Rovinj FM-a, pročelnik za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodno gospodarstvo Istarske županije, Ezio Pinzan se sa zadovoljstvom osvrnuo na netom završenu manifestaciju Vinistra. Podsjetimo se, rezultati ovogodišnje Vinistre koja se odvijala na otvorenim prostorima uvale Peškera u Poreču bili su izvanredni. ()
"Ove se godine, nakon jedne koju smo iz dobro znanih razloga morali preskočiti, osjetila velika želja i vinara i posjetitelja da se ponovno druže. Vinari su pritom iznijeli vrhunska vina." I širila se sreća.
10 miliona boca, koliko se godišnje proizvede Malvazije količina je s kojom se može bar malo odškrinuti vrata nekih novih tržišta. Druga je to sorta po proizvodnji vina u Hrvatskoj.
Kako lozi, tako i ostalim biljkama, voda je vrlo važan faktor. Područje Sustava javnog navodnjavanja Červar Porat-Bašarinka nalazi se na zapadnom priobalnom dijelu Istarske županije, na području Grada Poreča i Općine Tar-Vabriga, te obuhvaća 555 hektara bruto površina namijenjenih navodnjavanju, sa više od 90 krajnjih korisnika.
Stvaranje tradicionalnih proizvoda prema starim metodama
Cilj je stvaranje pretpostavki za konkurentnom poljoprivrednom proizvodnjom, kroz kontrolirani prinos uz osiguranje kvalitete i kvantitete u proizvodnom procesu. Radi se u osnovi o Akumulacijama koje će se puniti u doba surplusa vode u Istarskom vodosustavu, točnije zimi, i rasteretiti sustav u ljetnim mjesecima kad je voda najpotrebnija i najtraženija u oba slučaja.
Istra s Krasom, Ćićarijom i Brkinima te dio Kvarnera dijele zajedničke prirodne značajke kao i zajedničku povijest. Tijekom neolitika i antike bilo je to gusto naseljeno i prijelazno područje, o čemu svjedoči iznenađujuća gustoća prapovijesnih gradina (zvanih i kašteljeri, kašteliri, zidine),danas gotovo potpuno zaboravljene kulturne baštine područja koje dijele državne granice.
"Projektom želimo obnoviti drevnu povezanost života ljudi s biljkama i predstaviti ju za suvremeno doba na način koji će služiti održivom turizmu i ekološkom upravljanju okolišem. Crvena nit projekta su ostaci gradina koje su se kod nas pojavile u brončanom, a procvat doživjele u željeznom dobu. Danas su obrasle grmljem i šumom. Iseljavanjem, zarastanjem, gubitkom tradicije i veza s drevnom prošlosti, gubi se i znanje o biljkama koje tu rastu i o njihovom korištenju. Stoga želimo obnoviti ta znanja, predstaviti i probuditi zanimanje turista, ali i mještana koji bi kroz turističke proizvode mogli (opet) stvarati tradicionalne proizvode prema starim metodama i receptima."
