Svjetski dan multiple skleroze, bolesti središnjeg živčanog sustava obilježava se tradicionalno i ove godine kroz kampanju "Ja sam više od MS-a" kojom se tijekom svibnja želi podignuti svijest javnosti o toj bolesti. Cilj je povezivanje i sudjelovanje ljudi u događajima i aktivnostima kako bi se podigla svijest o multiploj sklerozi kao globalnom problemu.

Od neizlječive "bolesti s tisuću lica" u Hrvatskoj boluje više od 7000 ljudi. Smatra se da multipla skleroza nastaje kod osoba koje imaju nasljednu sklonost za bolest, ali i djelovanjem nekog vanjskog čimbenika. 

Žene obolijevaju dva puta češće od muškaraca

Multipla skleroza najčešća je kronična upalna demijelinizacijska bolest središnjeg živčanog sustava, većinom se pojavljuje u mlađih osoba između 20. i 50. godine života i uzrok bolesti nije poznat. Žene obolijevaju dva puta češće od muškaraca. Smatra se da multipla skleroza nastaje kao rezultat međudjelovanja genskih i čimbenika okoline, odnosno bolest nastaje kod osoba koje imaju nasljednu sklonost za bolest, ali i djelovanjem nekog vanjskog čimbenika.

Prema podacima iz Izvješća Registra o osobama s invaliditetom za 2019. godinu o dijagnozama koje se mogu kvalificirati kao teži oblici invaliditeta (u potpunosti ili u većoj mjeru invalidiziraju osobu) u Hrvatskoj je 2.188 osoba s multiplom sklerozom. 

Neki od početnih simptoma su problemi s vidom, dvoslike, vrtoglavice, stalni umor, gubitak ravnoteže, općenita slabost i bolovi u mišićima. Osobe koje boluju od multiple skleroze često se susreću sa brojnim kliničkim simptomima, koji smanjuju kvalitetan i normalan život oboljelih, kao što su pareza, plegija, spastičnost, trnci, ataksija, intencijski tremor, urgentna inkontinencija, konstipacija, retencija mokrenja, oštećenje seksualnih funkcija itd. 

"Veliki postotak, čak 66 posto ispitanika odgovorilo je da je pandemija snažno utjecala negativno na njihovo mentalno zdravlje. Neki od naših članova i pacijenata koji se javljaju na SOS MS telefon izjasnili su se da za njih lockdown nije bio ništa novo te da su oni i prije pandemije živjeli u lockdownu, što je za nas bio poražavajući podatak. Međutim, pandemija je to dosta i pogoršala."

Nažalost, rezultati pokazuju i kako su se kod gotovo 40% ispitanika djelomično smanjili prihodi ili su u potpunosti ostali bez njih za vrijeme pandemije.