Unatoč vrlo zahtjevnim vremenima koronakrize Zavod za javno zdravstvo Istarske županije uspio je pokrenuti opsežan projekt Monitoringa krpelja na području Istarske županije.
Sve je važnija uloga krpelja u prijenosu bolesti sa životinja na čovjeka, a sve prisutnije atmosferske promjene, deforestaciju i urbanizaciju pridonose širenju člankonožaca u nova područja, a time i brzom širenju patogenih mikroorganizama koji se člankonožcima prenose između životinja i čovjeka.
NAKON KOMARACA, KRPELJI SE SMATRAJU NAJZNAČAJNIJIM PRENOSIOCIMA BOLESTI
Nakon komaraca krpelji se smatraju najznačajnijim vektorima, dakle, prenosiocima bolesti.Iako je fauna krpelja u mnogim regijama Hrvatske dobro istražena, fauna krpelja na području Istarske županije za sada je slabo istražena.
Cilj istraživanja je prikupiti podatke o rasprostranjenosti vrsta krpelja na području Istre te istražiti njihovu ulogu u prijenosu patogena na čovjeka.
S obzirom da samo određene vrste krpelja imaju sposobnost prijenosa patogenih mikroorganizama, od velike je važnosti determinirati vrste krpelja prisutne u pojedinim regijama Hrvatske te utvrditi koliki rizik predstavljaju za čovjeka, kućne ljubimce, divlje i domaće životinje.
U HRVATSKOJ DO SADA OTKRIVENO DVADESETAK VRSTA KRPELJA
Do danas je u svijetu otkriveno nešto više od 900 vrsta krpelja. Prisutnost vrsta krpelja na nekom području je varijabilna i uvelike ovisna o geografskim i klimatskim uvjetima, a u Hrvatskoj su, obzirom na veliku raznolikost tla, klime i reljefa prisutne različite vrsta krpelja u različitim regijama. U fauni Hrvatske do sada je otkriveno dvadesetak vrsta krpelja, a neki od njih su vektori patogena u ljudi i životinja.
Krpelji će se u periodu od dvije godine prikupljati na različitim staništima i s različitih domadara na području, metodom povlačenja krpeljne zatege te ručno sa čovjeka, kućnih ljubimaca, divljih i domaćih životinja.Prikupljeni krpelji odrediti će se kojoj vrsti pripadaju na temelju morfoloških značajki, a što će se dalje potvrditi molekularnom metodom sekvenciranja genoma pomoću PCR metode.
Također, na isti način utvrđivati će se prisutnost patogena u krpeljima (bakterije Borrelia, Francisella, Erlichia, Anaplasma, Rikettsia te parazite roda Babesia, a koji uzrokuju bolesti Lyme boreliozu, tularemiju, erlihiozu, anaplazmozu, mediteransku pjegavu groznicu te babeziozu (piroplazmozu).
Krpelji se hrane krvlju svih kralježnjka. Tijekom svog životnog ciklusa krpelj se mora hraniti krvlju tri puta i svaki puta može iz krvi domaćina pokupiti patogena, ako ga domaćin slučajno nosi u sebi.
U ZZJZ IŽ započelo se s Izradom baze podataka o krpeljima kako bi se odredila područja jače pojavnosti krpelja i potencijalnog prijenosa zoonoza.
Kreplji se ne šire jednolično u prostoru, već u mikroregijama i zbog toga su nam tu potrebni svi naši građani Istre. Taj model uključivanja javnosti u znanstvene projekte naziva se CITIZEN SCIENCE –(znanost građana) koja je u svijetu sve više popularna i daje dobre rezultate. U ovom projektu, to su građani koji su u kontaktu s krpeljima, koji profesionalno ili rekreativno boravi u prirodi, primjerice, šumari, stočari, lovci, planinari, posjednici životinja i svi oni koji iskažu interes ali i liječnici i veterinari...
"Apeliramo na građane Istre da se aktivno uključe u ovaj projekt prikupljanja krpelja i svakog krpelja kojeg uoče, bilo na tlu, na odjeći, bilo da je istrgnut iz čovjeka ili životinje. Da bi u krpelju ustanovili uzročnika bolesti, krpelj u Zavod treba stići živ. Uhvaćenog krpelja je potrebno staviti u bilo kakvu posudicu, staklenu ili plastičnu, s poklopcem i obzirom da je krpelju neophodna vlaga u posudu je potrebno umetnuti vlat trave ili komadić blago navlaženog ubrusa. Tako u hladnjaku može stajati i do sedam dana što nam daje vremena za organizaciju dostave Zavodu", poručili su iz Zavoda.
Svi žitelji Istre mogu pronaći mnoštvo informacija o krpeljima na web stranicama NZZJZ-a Istarske županije, kao i o protokolu dostave krpelja na daljnju analizu.
PROJEKTOM ĆE SE DOPRINIJETI KVALITETNIJOJ ZAŠTITI GRAĐANA
Ovim projektom znatno bi se pridonijelo dosadašnjim saznanjima o putevima prijenosa mikroorganizama, o izradi procjene rizika, kontroli i prevenciji zoonoza koje se između čovjeka i životinja prenose krpeljima te unapređenju postupaka prevencije, razvoju i provedbi novih alata za nadzor bolesti itd. Dakle, ovim projektom značajno će se doprinijeti kvalitetnijoj zaštiti svih nas građana od bolesti koje krpelji prenose.
Za sada su u projekt uključeni liječnici, veterinari, entuzijasti građani, a sustavno se u projekt aktivno uključio najprije Lovački savez Istarske županije, zatim NP Brijuni, Arena hospitality groupe, Maistra te Hitne medicinske pomoći u Istri.
U sklopu Programa unapređenja lovstva u Istarskoj županiji za 2021. godinu planiran je i ovaj projekt putem kojeg se je, između ostalog, održala edukacija predstavnicima lovačkih društava u Istri o važnosti i rizicima koje krpelji predstavljaju, kako se zaštititi od njih, kako ih pravilno ukloniti te kako ih prikupljati, tj. dostavljati Zavodu na analizu. Lovci će krpelje prikupljati s čovjeka, lovačkih pasa i divljači koju ulove tijekom dvije godine trajanja projekta.
