Stotinjak građana potpisalo je peticiju protiv izgradnje lukobrana na otoku sv. Katarina. Cilj peticije, koja se još uvijek može potpisati na društvenim stranicama, pokušaj je sprječavanja pretjerane urbanizacije u blizini povijesne jezgre koja će, navodi se u peticiji, drastično izmijeniti pogled prema starogradskoj jezgri i imati negativan utjecaj na krajobraz’.

O peticiji, odnosno projektu izgradnje lukobrana na otoku sv. Katarina razgovarali smo s ravnateljem Lučke uprave Rovinj, Donaldom Schiozzijem.

-Riječ je o projektu koji datira iz 1998. godine, koji je iznjedrio čitav niz stručnih studija, iza kojeg je provedena javna rasprava, i naposljetku ishodovana građevinska dozvola. Konkretno, jedna trećina posla je obavljena (podmorje je na dubini od pet metara u punom profile lukobrana nasipano materijalom preostalim od gradnje ACI marine) i trenutno smo u fazi iznalaženja sredstava za nastavak radova preko EU fondova, objašnjava Donald Schiozzi, dodavši i da je gradnja lukobrana (sjevernog i južnog) sastavni dio projekta ‘Južna gradska luka’.

-Dakle, projekt Južna gradska luka u sklopu kojeg se nalaze i dva lukobrana, krenuo je prije dvije godine kada se preuzimanjem materijala s iskopa ACI-jeve marine dobilo petnaest kubika nasipa za korijen lukobrana. Tim ‘preuzimanjem’ uštedjeli smo 10 milijuna kuna i obavili trideset posto posla, kaže Schiozzi, navodeći i da je upitno hoće li se graditi oba lukobrana. Naime, nakon što se izgradi ‘sjeverni’ novom će se studijom utvrditi da li je potreban i južni krak. 

Inače, razlog gradnje projekta Južna gradska luka pokrenut je u svrhu zaštite gradske luke Andana od vanjskih valova i sve češćih plimnih valova uzrokovanih klimatskim promjenama.

-Sjeverni lukobran nadmorske dužine oko 152 metara preklapat će se s Velikim molom, te tako omogućiti siguran vez za plovila međunarodnog i domaćeg linijskog prometa te brodicama lokalnog stanovništva.  S druge strane, ako se pokaže potrebnim, južni lukobran od oko 183 metara trebao bi se preklapati s lukobranom ACI marine i tako zatvoriti direktan prodor razornih valova iz smjerova jugozapada, sjeverozapada i zapada. 

Novih 300-tinjak komunalnih vezova

-Na taj će se način, dakle, osim zaštite gradske luke od vanjskih i plimnih valova riješiti i dugogodišnji problem nedostatnog broja vezova u našem gradu. Konkretno, samo izgradnjom sjevernog lukobrana dobit će se 300-tinjak komunalnih vezova.

Govoreći o ‘narušavanju’ vizure grada, odnosno primjedbama potpisnika peticije,  Schiozzi navodi kako do nje neće doći jer će sjeverni lukobran biti na razini Velikog mola, što znači da pogled na zalaske sunca i pučinu neće biti narušen. 

-Izradi studije prethodila su brojna istraživanja i analize dugogodišnjih mjerenja vjetrova, valova i dubina u luci, a izvršena su i arheološka motrenja podmorja, koja su pokazala da u luci nema ostataka podmorskih gradnji.

Dodajmo,  da su se izrađivači služili i podacima iz prethodne studije za proširenje luke iz 1996. godine. Uz povećanje broja komunalnih vezova, glavni je cilj zahvata povećanje sigurnosti u luci.

-Prema svim izračunima, izgradnjom dvaju lukobrana na Katarini, do čije se lokacije došlo nakon razmatranja brojnih varijanti, u zatvorenoj luci bi se u slučaju najgoreg nevremena mogli pojaviti samo manji valovi od 30 centimetara, pa bi vlasnici plovila mogli biti sigurni da se neće oštetiti. Isto tako, glavna Studija  utjecaja na okoliš pokazala je da nema bojazni i da neće doći do smanjenja protočnosti vode, kaže ravnatelj Lučke uprave Rovinj, objašnjavajući kako je do sada za taj proces trebalo 33 sati, dok će gradnjom sjevernog lukobrana biti potrebno samo tri sata više. 

Beton s unutrašnje, školjera s vanjske strane lukobrana

Što se samih lukobrana tiče imat će kamenu obalozaštitu-školjeru s vanjske strane, dok će s unutarnje strane biti opasani betonskim obalnim zidom, dok se na ‘glavi’ sjevernog lukobrana planira postavljanje lučkog svjetla i hidrantske mreže. 

-Novi vezovi na pontonima dobivaju se na potezu od zgrade Multimedijalnog centra do brodogradilišta, gdje je predviđeno nasipavanje obale i do 50 metara od sadašnje obalne crte, da bi se dobila dubina od 1,5 metara. Na proširenoj rivi nije predviđena izgradnja suhih vezova ni servisnih sadržaja, pa bi se ustvari proširila najomiljenija šetnica Rovinjaca, po kojoj odlaze u šetnju ili na kupanje u park-šumu Zlatni rt, kaže za kraj ravnatelj Lučke uprave, Donald Schiozzi.