Nakon godinu dana coronakrize pred nama se još otvaraju novi izazovi. Iako smo se nadali da bi do danas mogli imati više odgovora, i imamo ih puno više nego prije godinu dana, jednakom ako ne i većom brzinom rađala su se i pitanja. Gdje smo sada i kakva je situacija, u Radio ordinaciji Rovinj FM-a govorila je voditeljica službe za epidemiologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije i članica županijskog Stožera civilne zaštite dr. Jasna Valić.
“Godina dana je iza nas, ali kao da smo na početku, zahvaljujući novim sojevima virusa. U Europi pa i u Hrvatskoj se značajno proširio jedan od njih, onaj britanski, i to vrlo brzo. Praktički u mjesec dana je kod nas prisutan u preko 50% infekcija.” pojasnila je dr. Valić.
“Moramo znati da se virusi stalno mijenjaju, mutiraju i to je očekivani evolucijski događaj u virologiji. Većinom se ne radi o značajnim promjenama i nemaju bitan utjecaj. Međutim neke od tih mutacija naprave promjene u virusu koja se pokaže opasna za čovjeka, kao što su karakteristike bržeg širenja, lakšeg ulaženja u ljudsku stanicu. To onda nazivamo novim sojem. Trenutno poznajemo tri bitna nova soja SARS-CoV-2, Južnoafrički, Brazilski i Britanski.”
“Svaki virus koji se širi respiratornim putem puno se lakše širi u zatvorenim kolektivima, primijetili smo da se zaraza počela brže širiti kada su smanjene restrikcije u školama, tj. kad su se djeca vratila na nastavu u škole. To u domeni širenja. Kad usporedimo prosječnu dob oboljelih ona je sad za oko 10 godina manja od prošlogodišnje.”
“Iako neki podaci iz Velike Britanije ukazuju na to da je klinička slika bolesti uzrokovane ovim novim sojem nešto teža pa i smrtnost nešto veća, teško je to sa sigurnošću utvrditi jer su istraživanja vrlo recentna i još nedovoljno provedena i potvrđena. To može biti i posljedica velikog broja ljudi koji su zahvaćeni.” oprezna je u procjeni dr. Valić.
Nakon godinu dana, prvotne psihoze i straha, dugotrajna nenormalna situacija dovela je i do toga da se na mjere kao što su nošenje zaštitnih maski, restrikcija okupljanja, često pranje i dezinfekcija ruku i druge počelo pomalo zaboravljati. Naravno, postoji i ona druga strana pritiska osoba koje tvrde da je sve to velika prevara sve do toga da smatraju da je opasnost izmišljena. Izgleda da bi u kombinaciji sa novim, virulentnijim sojem i to mogao biti jedan od razloga povećanja broja zaraženih koji uočavamo u posljednje vrijeme.
Srećom, novi sojevi nisu toliko različiti od počenog, Wuhanskog pa je i zaštita cijepljenjem proširena u najvećoj mjeri i na njih. No puno još pitanja nema zadovoljavajuće odgovore i kraj se cijele ove krize još ne nazire. Najviše što svatko od nas može napraviti je biti odgovoran i pridržavat se higijensko/epidemioloških mjera kako bi se širenje virusa svelo na minimum, rekla je za kraj razgovora dr. Valić.
