Iako je koncem prošle godine Ministarstvo graditeljstva najavilo strože mjere kod zaustavljanja bespravne gradnje činjenica kako to obećanje još uvijek nije ostvarilo potiče nove pokušaje bespravne gradnje u Rovinju.

Naime, u posljednje se vrijeme bilježi sve veći broj slučajeva parcelacije poljoprivrednog ili šumskog zemljišta na čestice koje svojom površinom i matricom ne odgovaraju planskoj namjeni prostora. Naime, iako je parcelacija poljoprivrednog zemljišta zakonski dozvoljena, podjela poljoprivrednih i šumskih terena u više manjih parcela izvodi se s namjerom gradnje na površinama koje nemaju građevinsku namjenu, već su namijenjene isključivo poljoprivredi ili su u naravi šuma te stoga nisu predviđene za gradnju.

Bespravna gradnja bespovratno devastira prirodne i poljoprivredne resurse

Dosadašnje iskustvo pokazalo je kako takva praksa rezultira u pojavu čitavih naselja bespravnih objekata kojima se vrši težak oblik nepovratne devastacije prirodnih i poljoprivrednih resursa te kao takav nije u skladu s politikom održivog razvoja Grada Rovinja. Nedavne su poplave samo manji, vidljiv dio šteta i posljedica koje uzrokuje takva praksa.

-Već smo u bezbroj navrata zatražili interveniranje od strane Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva graditeljstva kako bi se taj dugogodišnji problem jednom zauvijek zaustavio kako bi se zaštitilo ono najvrjednije što imamo, ali i osiguralo poštivanje i provođenje Zakona na kojima se naša država temelji, podsjetio je gradonačelnik Marko Paliaga.

No, obećanja od strane oba Ministarstva kako će se poduzeti potrebne radnje kojima bi se zaustavila bespravna gradnja ostala su nažalost samo mrtvo slovo na papiru.

Inspekcija daleko brža kada je riječ o državnom zemljištu

Slučaj promptne reakcije od strane građevinske inspekcije kod ribarskih spremišta bespravno izgrađenih na državnom zemljištu u Brseču dokazuje kako je itekako moguće i izvedivo na vrijeme poduzeti radnje protiv bespravne gradnje, no očito kad je riječ o državnoj imovini inspekcija izlazi na teren daleko bržim tempom nego li je slučaj s privatnim, općinskim ili gradskim zemljištem.

Nažalost, nedjelovanje državnih institucija naposljetku pogoduje postupanju mimo zakonskih propisa koje na taj način prolazi nekažnjeno. 

- Smatram kako ćemo i dalje bilježiti porast takvih slučajeva dokle god država ne bude reagirala kažnjavanjem bespravnih graditelja, no najviše žalosti činjenica što će posljedice takvih čina najviše osjetiti buduće generacije kojima u nasljedstvo ostavljamo devastiran okoliš, zaključio je u objavi za medije rovinjski gradonačelnik Marko Paliaga.