„Šuma Šijana krcata je krpeljima, nosiocima gadne bolesti borelioze! Izbjegavajte Šijanu ili kontrolirajte sebe, djecu i ljubimce“, poručio je Boris Stermotić iz Pule, instruktor preživljavanja i ljubitelj prirode. Upozorenje je jasnije ako se zna da Stermotić puno vremena s djecom, koja pohađaju njegove tečajeve, provodi upravo u Šijanskoj šumi.

- Moja je dužnost da kao instruktor preživljavanja educiram o prirodnim opasnostima. One često nisu velike poput medvjeda, već su nevjerovatno male. Obožavam Šijansku šumu, ali tamo je dozvoljen uzgoj ovaca i drugoga te su se krpelji nevjerojatno proširili. Zime su nikakve, ta gamad ne umire i aktivna je unazad dva tjedna, a nedavno su se počeli loviti i na djecu s kojom radim u toj šumi. Skinuli smo barem 5 komada. Uz to, imam više povratnih informacija da su mnogi pokupili boreliju baš u toj šumi. Moja dužnost je upozoriti sve vas, a na vama je da se čuvate, poručio je Stermotić.

Na pojavnost krpelja najviše utječu temperatura i vlaga. Tako ih je proteklih godina za blagih zima znalo biti već u studenom, objašnjava nam dr sc. Nediljko Landeka iz Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije.

Proteklih se dana temperatura zraka penjala i na 15-ak stupnjeva, a toplo i vlažno vrijeme razbudilo je krvopije. No činjenica gora od toga što nam sišu krv je ta da svojim ugrizom prenose desetak uzročnika bolesti, poput lajmske borelioze, odnosno borelije.

Krpelji prenose niz bolesti

- Nemam podatak o nedavnim slučajevima borelije, ali zna se da kod nas ima lajmske bolesti. Ona često prolazi i bez većih posljedica za ljude, a u malom broju slučajeva može se zakomplicirati i razviti razne simptome, čak i neurološke. Na koži se oko ugriza krpelja pojavljuje karakterističan crveni krug, ako se primijeti treba se odmah javiti doktoru, koji će pratiti razvoj, vjerojatno propisati terapiju antibioticima, kaže Landeka.

Krpelji prenose niz bolesti, a jedna od najgorih je krpeljni meningoencefalitis, odnosno upala moždane ovojnice, za koju se smatra da je ipak nema na području Istre. No prenose i Q groznicu sa životinje na životinju, anaplazmozu, erlihiozu, mediteransku pjegavu groznicu…

- Idealno stanište krpelja je područje prijelaza iz šume u livadu, kakva je i Šijanska šuma, gdje se popnu na vlat trave ili grmlje i čekaju žrtvu, odnosno domaćina. Ovih dana ćemo upravo u Šijani uzimati uzorke jer kanimo pojačati istraživanje krpelja u Istri. S time nam i počinje sezona praćenja, kaže Landeka. 

Uzimanje uzoraka prestaje u svibnju jer se s naglim zatopljenjem krpelji povlače. Preko ljeta ih u pravilu nema, a opet će se dati u potragu za domaćinom i krvnim obrocima s novim vlažnijim razdobljem. Zanimljivo je da krv sišu i sitnim šumskim glodavcima i domaćim životinjama i čovjeku, i to i kao ličinke i kao odrasli oblici.

Foto: Boris Stermotić