Velika Britanija najavila je da sljedeći tjedan kreće s cijepljenjm protiv koronavirusa. U Hrvatskoj bi se to trebalo dogoditi u siječnju. Dok se čeka odobrenje Europske agencije za lijekove, predstavljen je Nacionalni plan cijepljenja.
Hrvatska je ukupno naručila 5,6 milijuna doza cjepiva od raznih proizvođača za prvu fazu cijepljenja, a Pfizer, čije je cjepivo odobrila Velika Britanija, za tu je fazu najavio isporuku od 125 tisuća doza za Hrvatsku. Kako izgleda postupak odobrenja cjepiva i tko sve mora dati zeleno svjetlo da bi počelo cijepljenje u Hrvatskoj, Media servis je provjerio s glasnogovornicom hrvatske agencije za lijekove, HALMED, Ivanom Šipić Gavrilović.
‘‘Hrvatska je dio Europske unije i u skladu s tim odobrenje za cjepiva i druge lijekove za COVID- 19 i za naše tržište i za tržište drugih država članica daje Europske komisija. Dakle nisu potrebna dodatna odobrenja za svaku od tih država več se daje jedno cjelovito odobrenje koje je primjenjivo na svaku državu članicu.‘‘
Upravo će HALMED biti zadužen za praćenje nuspojava cjepiva, a epidemilog Krunoslav Capak u razgovoru za Media servis otkrio je tko će se morati cijepiti, kojim redoslijedom i za koje novce.
‘‘Cjepivo neće biti obavezno nego će biti dovoljno, ali naravno preporučeno. Cjepivo će biti besplatno za sve koji se odluče na cijepljenje, a mi smo u našem planu cijepljenja napravili prioritizaciju. U prvom redu to će trebati biti zdravstveni djelatnici koji su u kontaktu sa COVID bolesnicima, zatim korisnici i djelatnici u ustanovama socijalne skrbi i nakon toga osobe starije od 65 godina i kronični bolesnici.‘‘
Mogu li građani vjerovati cjepivu, pitali smo predstojnicu Zavoda za molekularnu biologiju dr. Ruđer Bošković, Andreju Ambriović Ristov.
‘‘Apsolutno možemo vjerovati cjepivima zato što su kada su se prijavljivali ti klinički pokusi prošli detaljnu analizu planiranog ispitivanja faze tri. Nakon što je ono završeno taj čitav dokument, koji vjerujte mi je vrlo detaljan, ide ponovo na analizu agencija koje odobravaju cjepiva.‘‘
Ovo je najbrže proizvedeno cjepivo u povijesti, dakako najviše novčanih sredstava je uloženo u njega uslijed zajedničke borbe protiv pandemije, ali još je jedan znanstveni faktor utjecao na brzinu proizvodnje.
‘‘Ova cjepiva o kojima sada govorimo, koja su blizu odobrenja, su vektorska cjepiva na kojima se radilo godinama. Dakle, bazični znanstvenici kao što sam i ja, radili smo na tim cjepivima i znanosti je omogućila da se ona brzo pripreme. Sama vektorska cjepiva su karakteristična po tome što se brzo mogu pripremiti i jako dobro kontrolirati njihov sastav.‘‘
Predstavljen je i Nacionalni plan cijepljenja, a tom je prigodom epidemiolog Capak odgovorio i na pitanje hoće li se osobe koje su preboljele COVID svejedno cijepiti.
‘‘Sasvim sigurno se i osobe koje su preboljele COVID mogu cijepiti, samo je pitanje roka koliko nakon preboljenja bolesti, što ćemo saznati u momentu registracije.‘‘
Kad će taj momenat biti još se uvijek ne zna, ali prema sadašnjim informacijama 29. prosinca bi Europska agencija za lijekove trebala objaviti rezultate evaluacije cjepiva.
