Na Gradskom vijeću Rovinja našlo se izviješće Fonda za razvoj poljoprivrede i agroturizma Istre, kojeg je podnio Mladen Milohanić. Uz opasku izvjestitelja kako Fond u Rovinju nije dovoljno korišten, čulo se i kako se u posljednjih dvadeset i pet godina (od osnutka 1995.g. )iz istog uspjelo plasirati 220 milijuna kuna.

Samo u prošlog godini odobrena su 22 nova zajma ukupne vrijednosti od skoro 15 milijuna kuna.

-Od tih petnaest milijuna praktički je dvanaest bilo usmjereno na potrebe kreditiranje projekta i investicija koje su bile aplicirane na mjere ruralnog razvoja. Naime, pomagalo se ljudima zatvoriti financijsku konstrukciju na jedan pojednostavljni način, rekao je  voditelj Fonda Mladen Milohanić, koji je dao i odgovor na viječnićko pitanje što je sve u posljednjih 25 godina Fond 'odradio'.

Sve prisutnije i prisilne naplate

Milohanić je naime, istaknuo kako se rad u Fond može sagledati i kroz cikluse koji započinju 90 -tih prošlog stoljeća i to kroz obnovu i podizanje vinogradstva odnosno vinarstva.

-I ne tako davno za naše se poljoprivrednike govorilo da su dobri vinogradari, a loši vinari. No, ta tvrdnja više nije točna, rekao je Milohanić dodajući kako se drugi ciklus može vezati za pojačanu skrb i obnovu maslinika, dok se 2014. godina izravno povezuje s proizvodnom mlijeka u Istri, odnosno njenog spašavanja i uspjeha Fonda koji je uspio iskreditirati 25 mini mljekare. Ciklus koji je trenutno aktualan povezuje s ekološkom proizvodnjom, zaključio je Milohanić.

Osvrnuvši se na segment povrata sredstva u Fond, proznao je i da ima poteškoća.

-Ono što je bitno istaknuti kod poslovanja i rada Fonda, jer sve nije med i mlijeko, odnosi se na sveprisutniju potrebu prisilne naplate. Konkretno, od svih planiranih zajmova, njih 36 čija je ukupna vrijednost skoro osam milijuna kuna glavnice, trenutno se naplaćuje sredstvom prislie , odnosno putem jamaca aktiviraju založna imovina i utuživanje. U  2019. godini je putem priosilne naplate naplaćeno  gotovo 600 tisuća kuna , rekao je Milohanić, istaknuvši kako je najvažnije da ljudi postranu svjesni činjenice da novac nije poklon  Fonda, odnosno shvate da ozbiljnost u povratu novca mora biti prisutna.