„Nemamo ništa protiv izgradnje džamije, ali ne na ovoj lokaciji“, poručili su prije pet godina mještani Valmada koji su prosvjedovali protiv namjere izgradnje vjerskog objekta na gradskoj parceli u ovom pulskom naselju. Istim su se riječima ovih dana usprotivili izgradnji Islamskog kulturnog centra stanovnici naselja Monte Serpo koje se nalazi samo nekoliko stotina metara dalje.
Medžlis Islamske zajednice Pula, koja u središtu grada djeluje pola stoljeća, objavio je da je na toj lokaciji od privatnih vlasnika kupio 16,7 tisuća kvadrata zemljišta. Ondje planiraju izgraditi Centar u kojem bi se nalazile prostorije za molitvu, ali i vrtić, starački dom, restoran, učionice za vjeronauk, studentski dom, te drugi sadržaji. Prva faza koštala bi pet milijuna, a kompletna izgradnja čak 20 milijuna eura, pa je Zajednica pozvala svoje članove na donaciju.
Stanovnici tvrde da nisu obaviješteni
Stanovnici tog dijela grada, međutim, kažu da ih o tim namjerama nitko nije obavijestio. „Najveći problem je izostanak komunikacije. Bilo koji veći javni projekt ide na javnu raspravu pa mještani smatraju da ih je trebalo upoznati i s ovim, a ne da o svemu, kao u Valmadama, doznaju iz medija“, kaže za DW Daniel Deković, predsjednik Mjesnog odbora Busoler, na čijem se teritoriju nalazi parcela, ali i oba spomenuta naselja.
Prema prostornim planovima na spomenutoj parceli nije moguće graditi vjerski objekt u arhitektonskom smislu (džamija s minaretom), ali je dopuštena izgradnja kulturnog centra u kojem će se moći obavljati i vjerski obredi, kao što se to čini i sad u zgradi u središtu grada. Na pitanje kako će zdanje u konačnici izgledati, za DW imam Jukan odgovara da se izrađuje idejno rješenje. Ono bi, dodaje, trebalo biti gotovo do kraja ove, odnosno početka iduće godine i tad će biti predstavljeno.
Čekanje bez kraja
Objašnjavajući zbog čega su mimo dogovora s Gradom krenuli u projekt, imam Jukan kaže da više nisu mogli čekati rješenje povjerenstva.
„Zbog katastrofalnog stanja naših prostorija koje ne zadovoljavaju sve naše potrebe, potaknuti koronavirusom i distancom koje se moramo pridržavati, došli smo u situaciju da vjernici moraju obavljati molitvu napolju. Unutra može stati točno 47 osoba, držeći se distance, a na molitve dolazi od 300 do 500 ljudi. Zato smo morali brzo krenuti u realizaciju tog pitanja", objašnjava za DW.
Deković, s druge strane, navodi da je parcela prvotno bila namijenjena vatrogascima. „Slučajno se skida plomba s parcele, nakon čega je Zajednica kupuje. Na njihovoj web stranici bio je letak na kojem je pisalo da će se graditi džamija, a nakon pritiska javnosti džamija je maknuta“, kaže on, te potvrđuje da stanovnici potpisuju peticiju protiv gradnje, prenosi DW.
Mještani samo žele mir i tišinu
Jedna mještanka, koja je radi izbjegavanja neugodnosti željela ostati anonimna, a deklarira se kao ateistkinja, kaže za DW da joj smeta bilo kakav centar, bio on šoping ili vjerski. „Navikli smo na mir i tišinu, ove kuće su tu 50-70 godina. Da je u blizini crkva, ne bih tu kupila stan. Biraš naselje u kojem želiš stanovati, a ovo je nametanje nečega s čim se ne slažemo“, kaže. Najviše joj, nastavlja, smeta način na koji je „Grad sve izveo i napravio sve njih koji žive u okolici islamofobima i paranoicima".
Gradonačelnik Miletić: 'Smirimo se'
Pulski gradonačelnik Boris Miletić, s druge strane, poručuje da će sve biti u redu. „Smirimo se. To su ljudi koji među nama žive desetljećima. Velik broj vjernika je ovdje rođen, dakle budimo tolerantni i nemojmo širiti predrasude. Islamski kulturni centar koji funkcionira u centru grada izmjestit će se na novu lokaciju", objašnjava Boris Miletić za DW.
„Želim se zahvaliti Islamskoj zajednici koja je prihvatila ovu kulturu i područje. Tu mogu izgraditi prostore koji su neophodni da bi vjernici mogli imati mjesto za molitvu, ali i neke druge društvene sadržaje“, dodao je Miletić.
Dodajmo kako je u Umagu, istarskom gradu kojim vlada SDP, Islamski kulturni centar svečano otvoren prije dvije godine, dok je u IDS-ovom Poreču 2011. potpisivana peticija protiv centra koji nikad nije izgrađen.
Photo: Dusko Marusic/PIXSELL, 2015.

