U Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) u petak su ocijenili da je značajno usporavanje rasta BDP-a u prvom tromjesečju u skladu s očekivanjima, a za ublažavanje njegova pada u drugom potrebno je i dalje provoditi mjere za spas gospodarstva, prvenstvo koje se tiču osiguranja likvidnosti poduzetništvu na duže razdoblje, očuvanja radnih mjesta te poticanja potražnje.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao za 0,4 posto na godišnjoj razini, što je već 23. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali znatno sporije nego u prethodnom, kada je rast iznosio 2,5 posto.

"Značajno usporavanje rasta BDP-a na godišnjoj razini te pad na kvartalnoj razini u skladu je s očekivanjima te otprije dostupnim visokofrekventnim pokazateljima", navodi se u komentaru HUP-a.Iako je potpuna zabrana ili ograničavanje poslovanja nastupilo tek u drugoj polovini ožujka, to je, kao ističu, bilo dovoljno za pad gospodarske aktivnosti u odnosu na posljednje tromjesečje 2019.

"Osim pada osobne potrošnje, tome je zasigurno pridonijela i blokada gotovo cjelokupnog globalnog gospodarstva, uključujući i ona naših najvažnijih trgovinskih partnera, poput Italije, što se odrazilo i na smanjeni uvoz i izvoz roba. S druge strane, ograničenje ili zabrana putovanja se odrazila i na izostanak turističkih dolazaka što je svakako smanjilo i izvoz usluga", navode iz HUP-a.

Napominju i kako je DZS danas objavio i dodatne kratkoročne statistike za travanj, odnosno, kretanje prometa od trgovine na malo i industrijske proizvodnje, koji, kako navode, ukazuju na izrazito nepovoljna kretanja, "a što će se svakako odraziti i na razinu BDP-a u drugom tromjesečju".

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je, naime, izvješće o prometu u trgovini na malo, a prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja je u travnju pala 19,8 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na travanj prošle godine potonula 25,5 posto.

PAD JE OČEKIVAN

Industrijska proizvodnja, pak, u travnju pala 11 posto u odnosu na isto lanjski mjesec, što je njezin najveći pad od lipnja 2009. godine, kada je potonula 13,3 posto.

Iz HUP-a ističu kako ohrabruje što je kvartalni pad realnog BDP-a u prvom tromjesečju ispod prosjeka EU zemalja, dok se rastom BDP-a na godišnjoj razini Hrvatska pridružuje klubu od tek devet zemlja članica EU koje nisu iskusile pad BDP-a u odnosu na prvo tromjesečje 2019.

No, očekuje se snažan pad u drugom tromjesečju, napominju.

U nedavno provedenoj anketi Hine, analitičari u prosjeku u drugom kvartalu očekuju pad BDP-a za 20,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a njihove se procjene pada kreću u rasponu od 15 do 25 posto.

"Kako bismo barem donekle ublažili očekivani pad BDP-a, potrebno je i dalje provoditi mjere za spas gospodarstva, prvenstvo one koje se tiču osiguranja likvidnost poduzetništvu na duže razdoblje, očuvanja radnih mjesta te poticanja potražnje", zaključuje se u komentaru HUP-a.

Predsjednik HGK Luka Burilović istaknuo je kako je "prvi kvartal najava drastičnoga pada u drugome, a koji je i bio očekivan".

"Podaci za travanj i svibanj za promet u trgovini na malo, industrijsku proizvodnju, iznos fiskaliziranih računa i pouzdanje poduzetnika također upućuju na prvi pad BDP-a nakon višegodišnjeg uzlaznoga trenda,“ rekao je Burilović.

Napominje kako je epidemiološka situacija u Hrvatskoj bolja u odnosu na veći dio Europske unije, no za neka povoljnija gospodarska kretanja u Hrvatskoj potrebno je poboljšanje epidemiološke situacije i u ostatku EU.