Kako bi se pridonijelo postizanju ciljeva europskog zelenog plana u području prometa, Europska komisija je predložila da 2021. bude Europska godina željeznice.

Nizom događanja, kampanja i inicijativa tijekom narednog vremena promicat će se željeznica kao održiv, inovativan i siguran oblik prijevoza.

Valter Flego, zastupnik u Europskom parlamentu, točnije član Kluba zastupnika Renew Europe od početka svog mandata, između ostalog, u Odboru je za promet i turizam.

- Mislim da je to odlična inicijativa Komisije koju ću ja osobno podržati, a vjerujem da će to napraviti i moja grupa.

PREMA GREEN DEALU TREBA POSTIĆI KLIMATSKU NEUTRALNOST U SLJEDEĆIH TRIDESET GODINA

Inicijativa je važna iz više razloga, kaže Flego. Najprije, tu je 'green deal' odnosno očuvanje okoliša. Europska komisija već je javnosti predstavila europski zeleni plan za EU i njegove građane, s ciljem postizanja klimatske neutralnosti do 2050.

Budući da četvrtina emisija stakleničkih plinova u EU-i dolazi iz prometnog sektora, njegova će uloga u tome biti ključna te je utvrđen cilj da se emisije stakleničkih plinova u tom sektoru do 2050. godine smanje za 90 %.

Danas se 75 % kopnenog prijevoza robe obavlja cestom te je jedan od prioriteta da se znatan dio tog prijevoza prebaci na željeznicu i unutarnje plovne putove.

- Trebamo rasteretiti cestu tereta odnosno putnika i što više usmjeravati na željeznički promet. To je nemoguće bez vrlo jasne zakodnovane regulative odnosno fondova koji to prate i zato sam vrlo zadovoljan da je 2021. godina proglašena godinom želljeznice, a to nije slučajno.

Naime, biti će tada 175 godina da su Bruxelles i Paris povezani željezničkom vezom i to je bio okidač da se potencira ovakav promet.

Treba naglasiti i da će u drugoj polovici ove godine i prvoj polovici sljedeće ići revizija željezničkih europskih prometnih koridora što je za nas važno jer treba upasti u njih ako želimo dobiti europski novac za financiranje infrastrukture, ali i lokomotiva, vagona, cjelokupne željeznice, kaže Flego.

HRVATSKA, ŽELI LI NOVCE IZ EUROPSKIH FONDOVA NAJPRIJE TREBA 'UPASTI' U NEKI OD EUROPSKIH KORIDORA

- Iz tog razloga sam u kontaktu s Ministarstvom prometa Republike Hrvatske i ministrom gdje je izuzetno važno da kandidaramo naše pravce na Mediteranski koridor i na koridor Jadran- Baltik kako bi nakon dobivanja građevinskih dozvola mogli aplicirati na europske fondove. To je jedini put da se naša željeznica obnovi pa da opet imamo i teretnog i putničkog prometa na njoj, smatra.

Unatoč nezavidnoj situaciji u kojoj Hrvatska jest sa željeznicama, Flego misli da nade ipak ima.

- Ali, nikad vam neće netko pokucati na vrata i pitati treba li vam što. Već se polako radi u različitim segmentima željeznice kod nas. Nažalost, to nije situacija u Istri. Prvi korak je imati spremne projekte, a paralelno ući u europske koridore. Nije dovoljno imati samo dozvolu za rekonstrukciju neke pruge, već imati i osiguran teret. Tipični primjer jesu luka Bršica i riječka luka gdje je infrastruktura uređna europskim sredstvima. Nastavak je toga povezati se na europsku mrežu željeznice. Itekako ima nade, ja sam optimista, ali prvi korak je na nama, treba ubrzano projektirati i biti spreman za WFO, višegodišnji financijski okvir. Ambicioznim projektima možemo konkurirati i imati jednu održivu i jeftiniju alternativu cestovnoj infrastrukturi u Istri i čitavoj zemlji.

A takvog je mišljenja i Komisija koja je objavila da će proglašavanje 2021. Europskom godinom željeznice pridonijeti bržoj modernizaciji željeznice, koja je potrebna kako bi postala popularnijom alternativom manje održivim oblicima prijevoza.