Bruto minimalna plaća od 1. siječnja iduće godine bit će 970 eura.
Porast je to od 130 eura u odnosu na aktualno stanje, a o ovoj se temi raspravljalo u Hrvatskom saboru. Nakon što je državni tajnik Ivan Vidiš predstavio više detalja, krenule su replike saborskih zastupnika.
Ante Kujundžić iz redova MOST-a kaže da rast minimalne plaće ne pokriva rast potrošačke košarice: "Ono što ću vas pitati s obzirom na to da troškovi života nisu isti u Zagrebu i u nekim drugim dijelovima Hrvatske, zašto niste išli u smjeru regionalnog prilagođavanja minimalnih cijena?".
Državni tajnik Vidiš odgovorio mu je: "Zaista ne želim nikoga prozivati, ali supsidijarnost je bitna, da jedinice same odluče kako će što oporezivati i što će raditi. Tu kao središnja država očekujemo i od jedinica da izađu i da naprave jedan iskorak da i oni donesu neka porezna rasterećenja, a ne samo kroz osobni odbitak koji će donijet Vlada i smanjenje poreznog opterećenja za one koji imaju djecu."
Iz redova vladajućih pitanje državnom tajniku uputio je zastupnik HDZ-a Ante Sanader. "Kakva je strategija rasta plaća do kraja ovog mandata i zanima me na kojem smo mjestu, u kojoj smo poziciji prema drugim europskim zemljama?"
"Kao što sam rekao 2021. godine smo bili otprilike ispred četiri do pet država članica, sada smo ih pretekli šest i još tri nismo sigurni, moram se ograditi da vidim kakvi će biti njihovi potezi u idućem razdoblju. Kada govorimo o minimalnoj plaći cilj je da ona bude 1250 eura do kraja mandata, isto tako imamo ciljeve i za prosječnu plaću."
U prvom kvartalu pomoć poslodavcima
A državni tajnik u uvodnom je izlaganju najavio i predstavljanje kompenzacijskih mjera stoga je zastupnike zanimalo o čemu je riječ:
"Mi smo u razgovoru sa socijalnim partnerima da za prvi kvartal sljedeće godine, jednostavno, udio rekao bih razlike na neki način pokrijemo putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. O iznosima, o mogućnostima koje imamo da to napravimo ćemo obavijestiti javnost. To će biti potpora koju ćemo pokušati fokusirati na one sektore koji su najugroženiji, ali da skratim priču u prvom kvartalu sljedeće godine namjeravamo pomoći poslodavcima kod razlike starog i novog minimalca u bruto iznosu."
Brojne zastupnike pa tako i SDP-ovu Mariju Lugarić zanimalo je: "Zašto se onda niste opredijelili za mehanizam automatske indeksacije minimalne plaće kao što to imaju neke od članica Europske unije - od susjedne Slovenije pa nadalje?"
Vidiš kaže da na prvu to nije loš prijedlog, ali smatra da je ovo preosjetljiv mehanizam na koji utječe previše faktora:
"Da jednostavno jedino Vlada i stručnjaci koji sudjeluju na povjerenstvu imaju zaista cjelokupnu sliku svega što mi namjeravamo napraviti. Mislim to komuniciramo s javnosti, tu ne govorimo ničemu opskurnom, niti o kultnom već govorimo o sedam paketa pomoći, govorimo o kompenzacijskim mjerama, dječjem doplatku."
Pada nam produktivnost?
Nadovezao se SDP-ov Ivan Račan: "Razumijem argumentaciju koju govorite, ali imam pitanje. Dakle ostavljate povećanje minimalne plaće isključivo političkoj volji, nema nekakve godišnje automatske indeksacije. Je li to rezultat neke konvencije europske prakse ili isključivo političke volje?"
"Vraćam se na jednu elementarnu postavku direktive. U direktivi nećete naći riječ indeksacija, ali ćete naći 50% prosječne, 60% medijalne. Ja mislim da niti jedna metodologija nije toliko jasna koliko taj prag koji mi moramo hvatati i koji hvatamo. Zaista smatram da indeksacija kao takva kao što se provodi na recimo primjeru mirovina koji smo više puta danas čuli nije jednako primjenjiva u određivanju minimalne plaće."
Marijana Puljak iz redova stranke Centar govorila je i o rastu produktivnosti. Hrvatska naime, tvrdi Puljak - zaostaje za rastom produktivnosti:
"Kako planirate uskladiti taj rast minimalne plaće s potrebom za povećanjem produktivnosti? Dakle, što konkretno Vlada planira poduzeti kako bi se produktivnost podigla na razinu koja bi onda omogućila dugoročno održivo povećanje plaće?"
'Porezne škare'
Vidiš je pojasnio da nam je produktivnost u odnosu na 2021. godinu rasla za 6 posto što nije jednostavno jer na to utječe niz parametara. Istaknuo je cjeloživotno obrazovanje:
"I mi moramo jednostavno konstantno obučavati svoju radnu snagu. Tu imamo recimo mjeru vaučera, imat ćemo još snažniju mjeru usavršavanja i ja se nadam da će i poslodavci prepoznati i svoju obavezu kroz Zakon o radu, a to je da prihvaćaju nove tehnologije."
MOST-ovca Nikolu Grmoju tvrdi da rastom minimalne plaće ona ulazi u porezne škare jer vladajući nisu paralelno povećali osobni odbitak:
"Tako da će zapravo u porezne škare s 47,38 eura ući na primjer neki zaposlenik s prebivalištem u Zagrebu, samac. Dakle, to je ono što nikako nije dobro. Želimo s ovog mjesta uputiti apel Vladi da jednostavno ljudima koji rade u javnom sektoru da treba učiniti sve kroz porezne olakšice i razne druge mjere da im rastu plaće jer u javnom sektoru su plaće nešto i rasle, ali u privatnom sektoru nažalost plaće nisu dovoljno rasle."
"Samo ću još jedan mali faktografski dodatak, a to je da se ide u povećanje osnovice i već smo malo razgovarali danas i obitelji o roditeljima, mislim da je uz povećanje tog osobnog odbitka zaista jako važno da će Ministarstvo financija uputiti prijedlog kojim će se povećati i osobni odbitak za uzdržavane članove obitelji, odnosno za djecu."
Foto: Vlada RH
