Istarskim poluotokom prolaze dvije pruge: regionalna od državne granice sa Slovenijom, preko Buzeta do Pule duga 91 kilometar i lokalna od Lupoglava do Raše duga 53 kilometra.

Činjenica je da Istra trenutačno željeznicom nije povezana s ostatkom Hrvatske jer ju dijeli planina Učka, međutim situacija se počinje mijenjati.

Kako bi se stanje tih dviju pruga poboljšalo te kako bi stanovnici i turisti brže i kvalitetnije mogli stizati sa sjevera na jug Istre vlakom, HŽ Infrastruktura pokrenula je konkretne aktivnosti usmjerene na njihovu obnovu koje će u konačnici rezultirati spajanjem istarskih željezničkih pravaca s ostatkom Hrvatske, ali i Europe.

Od 144 kilometra pruga koliko ih ima u Istri prvotno će biti obnovljeno više od trećine. Pokrenuta je i izrada dviju studijskih dokumentacija za modernizaciju i revitalizaciju obje pruge, a ulaže se u obnovu zgrada kolodvora i stajališta te u modernizaciju uređaja na 13 željezničko-cestovnih prijelaza.

Obnavljaju se „kritične“ točke

Primarni je cilj obnoviti 50 kilometara dionice od slovenske granice do Svetog Petra u Šumi, na pruzi državna granica – Buzet – Pula, kojom teku putnički i teretni prijevoz. Na toj relaciji nalazi se sedam kolodvora (Buzet, Roč, Lupoglav, Borut, Cerovlje, Pazin i Sveti Petar u Šumi) te pet stajališta (Ročko Polje, Hum u Istri, Novaki, Heki i Heki Stajalište).

Trenutačno je brzina na toj dionici smanjena na 50 – 60 km/h, dok će se nakon rekonstrukcije brzina podići na onu prvotnu, za koju je pruga i projektirana, odnosno na 80 km/h.

Izvodit će se radovi na obnovi gornjega pružnog ustroja (tračnice i pragovi), prolaznih skretnica i prolaznih kolosijeka kroz kolodvore te građevinski radovi na sanaciji željezničko-cestovnih prijelaza. Procijenjena vrijednost investicije iznosi 55 milijuna eura, za što je već krenuo postupak javne nabave, a radovi će trajati tri godine od uvođenja izvođača u posao.

Foto: IstraIN/Radio Istra

Izrada studija za kompletnu revitalizaciju

HŽ Infrastruktura u sklopu trenutačnih investicija provodi i aktivnosti vezane uz kompletnu obnovu i modernizaciju pruga u Istri.

U tijeku je izrada studijske dokumentacije za revitalizaciju pruge Lupoglav – Raša i željezničkih kolosijeka u Luci Rijeka – bazen Raša. Njome je obuhvaćena izrada idejnih rješenja, studije izvedivosti i analize troškova i koristi.

Osim toga razmatra se opravdanost revitalizacije pruge u odnosu na predviđene količine teretnoga prijevoza prema potrebama Lučke uprave Rijeka za terminal Bršicu pa će se odrediti i smjernice za izradu daljnje dokumentacije. Vrijednost ugovora iznosi 157 tisuća eura, a studija bi trebala biti završena do kraja godine.

Pred potpisivanjem ugovora je i izrada studije za obnovu i modernizaciju željezničke pruge državna granica – Buzet – Pula. Njome će se detaljno definirati opravdanost modernizacije s mogućnošću elektrifikacije te istražiti potencijalni spoj pruge s ostatkom mreže RH s obzirom na moguće ponovno uvođenje teretnog prijevoza i povećanje opsega putničkog prijevoza.

Foto: IstraIN/Radio Istra

Procijenjena vrijednost nabave je 309 tisuća eura, a za izradu studije predviđeno je 14 mjeseci od potpisivanja ugovora koji obuhvaća izradu idejnih varijantnih rješenja uređenja kritičnih dionica te korekcije trase i elektrifikacije, studiju izvedivosti predloženih varijantnih rješenja s izborom optimalne varijante, ekonomsko-financijsku analizu odabranoga varijantnog rješenja i prethodnu studiju utjecaja na okoliš za odabrano varijantno rješenje. Pritom HŽ Infrastruktura surađuje s Lučkom Upravom Rijeka te Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture.

Pruge u Istri i tunel kroz Učku kao dio europske prometne mreže

Povezivanje željezničke mreže u Istri s ostatkom Hrvatske tunelom kroz Učku važan je i dugoročan projekt. Velika vijest nedavno je stigla i iz Europskog parlamenta koji je usvojio prijedlog da se pruge od Lupoglava do Pule i od Lupoglava do Raše te planirana tunelska dionica kroz Učku uvrste u sveobuhvatnu Transeuropsku prometnu mrežu (TEN-T).

Što to znači? Politika TEN-T-a temelji se na uredbi koja definira EU-ove prometne koridore i sveobuhvatnu TEN-T mrežu koja je podijeljena u dvije kategorije: osnovnu i sveobuhvatnu mrežu (po novome je dodana i treća kategorija, a to je proširena osnovna mreža, čijim je dijelom nedavno postala tzv. lička pruga od Oštarija do Splita).

Osnovna mreža uključuje samo one dijelove sveobuhvatne mreže koji su strateški najvažniji, a treba biti uspostavljena najkasnije do kraja 2030. Proširena osnovna mreža trebala bi biti dovršena do 2040., dok sveobuhvatna mreža predstavlja opći sloj TEN-T-a i uključuje svu postojeću i planiranu infrastrukturu koja treba biti uspostavljena najkasnije do kraja 2050.

Foto: IstraIN/Radio Istra

To znači da je stvorena prilika za određeno sufinanciranje sveobuhvatne mreže iz europskih fondova, čime je mogućnost izgradnje željezničkog pravca kroz tunel Učka postala stvarnost i nešto što nas očekuje u budućnosti. Zato HŽ Infrastruktura priprema projektni zadatak za izradu studijske i tehničke dokumentacije povezivanja istarskih željeznica s ostatkom mreže, a ovisno o mogućnostima financiranja, razmatraju se i daljnje aktivnosti nakon službene objave nove uredbe.

Modernizacija željezničko-cestovnih prijelaza

Na području Istre ulaže se i u sigurnost na željezničko-cestovnim prijelazima (ŽCP) pa će na ukupno 13 prijelaza biti ugrađeni polubranici i svjetlosno-zvučna signalizacija. Radovi na šest ŽCP-ova završeni su i u tijeku je ishođenje potrebnih dozvola za puštanje u rad automatskih uređaja (Pazinski Novaki, Lovrečići, Cerovlje, Borut 1, Stancija i Sv. Petar u Šumi).

Na prijelazu Roč radovi su u tijeku, dok su na ŽCP-ovima Buzet, Ročko Polje, Sarčija, Ježenj, Švogari i Kanfanar 3 radovi planirani tijekom 2025.

Obnova kolodvorskih zgrada i stajališta

U obnovu zgrada kolodvora diljem Hrvatske trenutačno se ulaže 2,2 milijuna eura, od čega se sa 600 tisuća eura obnavljaju kolodvori u Istri. Radovi su već završeni na kolodvorskim zgradama u Puli, Pazinu, Lupoglavu i Buzetu, u Kanfanaru radovi počinju uskoro, a u suglasju s konzervatorima obnavlja se i prvi peron u Vodnjanu. Uređuju se i stajališta Juršići i Čabrunići.

Veliki ciklus ulaganja u željezničku infrastrukturu osim u Istri pokrenut je i u ostatku zemlje. Do 2035. u modernizaciju i izgradnju željezničke infrastrukture planira se uložiti više od šest milijardi eura. Cilj je stvoriti brzu i modernu željeznicu koja sve dijelove Hrvatske povezuje s europskim željezničkim mrežama, a u tome ni istarski poluotok neće biti iznimka.

Photo: Srecko Niketic/PIXSELL