Sindikat Istre, Kvarnera i Dalmacije i Sindikat graditeljstva Hrvatske pokrenuli su postupak mirenja pred Gospodarskim socijalnim vijećem, radi kolektivnog radnog spora u Holcim (Hrvatska) d.o.o Koromačno.
Ako se u zakonskom roku u postupku mirenja ne postigne dogovor, Sindikati su spremni i na radikalnije aktivnosti, poručuju.
Cijelo priopćenje prenosimo u nastavku.
"Članovi oba Sindikata i radnici u svim destinacijama i lokacijama (Koromačno, Vranje, Šumber, Očura i Zapužane kraj Zadra) upoznati su s tijekom pregovora, i 80% svih radnika imenom i prezimenom u pisanom obliku izjasnili su se da daju podršku pregovaračkom odboru Sindikata da ustraje u svim zahtjevima za povećanje materijalnih prava radnika u Holcim (Hrvatska) d.o.o. Koromačno, te da su spremni u cilju podrške odazvati se na svaku sindikalnu akciju (kada god i gdje to bilo) u skladu s pozitivnim propisima, uključujući i najradikalnije akcije (prosvjed, štrajk upozorenja, štrajk do ispunjenja zahtjeva).
Naime, ostvareni financijski rezultat kompanije u prošloj godini su čak za 47% bolji od ostvarenih u 2022. godini, te za oko 13% bolji odnosu na budžetirane za 2023. godinu, a budžet je bio veoma optimističan. Još su optimističnijih planovi za ovu godinu 2024., odnosno očekuje se konačni rezultat za 15% bolji u odnosu na ostvarenje u 2023. godini.
'Početna ponuda poslodavca bila je i više nego ponižavajuća'
Zato smo opravdano očekivali da će pregovori za povećanje plaća biti mnogo lakši u odnosu na prošlu godinu kada je dogovoreno povećanje plaće od 12,5%. Nažalost, to se nije obistinilo. Početna ponuda poslodavca bila je i više nego ponižavajuća (2,5% + povećanje neoporezivih iznosa u skladu s Pravilnikom o porezu na dohodak).
Već duže vremena, Holcimove uprave kontinuirano traže, a Sindikati odbijaju da se plaće radnika povećavaju isključivo za procijenjenu inflaciju i zato su pregovori teški. U Holcimu (Hrvatska), kao pravnom slijedniku Tvornice cementa Koromačno plaće su uvijek bile znatno više u odnosu na okruženje, a da ne govorimo u odnosu na prosječne plaće RH.
Kada je kompanija bila u poteškoćama Sindikat je pokazao razumijevanje i sudjelovao zajedno s Upravom u umanjivanju stečenih prava, a sve kako bi očuvali radna mjesta i kompaniju. Danas, kad kompanija radi izuzetno dobro, kada se ostvaruje profit za vlasnike sve veći i veći, kada se dugoročno planiraju investicije u kompaniji, opravdano tražimo da se značajnije ulaže i u plaće radnika.
Povećanje plaće od 15% na godišnjem nivou za 2024. godinu je minimum od kojih nećemo odustati. Radnici su sa svojim potpisima obvezali sindikate da ne odustaju od tog prijedloga i pokazali su spremnost da brane ovaj prijedlog. Prijedlog se temelji na povećanju plaće od 10% od 1. siječnja te dodatno 10% od 1. srpnja na način da se iznos mase od 10% podijeli na sve radnike u istom apsolutnom iznosu.
Time je pokazana solidarnost (što poslodavcu nedostaje), da veće povećanje plaće od 1. srpnja imaju radnici s nižim plaćama, a manje u postotku dobivaju radnici s višim plaćama.
Marina Cvitić
„Činjenica je da smo odustali od mnogih zahtjeva, od povećanje otpremnine za odlazak u mirovinu, povećanje dodataka za rad nedjeljom, praznikom, noću i u smjenama, pa čak i odgodili 10% povećanja do 1.srpnja. Došli smo do točke kada više ne možemo popuštati. Sramotno je da plaće u RH u posljednjih 5 godina rastu daleko brže u odnosu na plaće u Holcimu (Hrvatska), a u isto vrijeme rezultati kompanije su sve bolji.
U Holcimu su se uvijek zapošljavali najkvalitetniji i najstručniji radnici, ponuda za zaposlenje bila znatno veća od potražnje Holcima i često se trebala upotrijebiti i veza da bi se došlo do posla u Hocimu. Danas, nažalost, vrte se oglasi po svim medijima, Holcim traži radnike. To je sramotno i takav nepravedan odnos prema radnicima ove kompanije želimo ispraviti“, izjavila je predsjednica Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije Marina Cvitić koja zastupa radnike u Holcimovim pogonima u Koromačnu, Šumberu, Vranji i Zapužane kraj Zadra.
Iste stavove zastupa i s njom se slaže sindikalni povjerenik Sindikata graditeljstva Hrvatske u Očuri, Mato Kidjemet.
Foto: Ilustracija
