Ukupni konsolidirani dug opće države na kraju trećem ovogodišnjeg tromjesečja dosegnuo je 47,9 milijardi eura, a njegov udjel u bruto domaćem proizvodu (BDP) iznosio je 64,4 posto stoji u priopćenju Hrvatske narodne banke koje prenosimo u cijelosti.
"Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u trećem je tromjesečju 2023. ostvaren višak od 5,78 mlrd. EUR, što je za 1,41 mlrd. EUR povoljnije nego u istom razdoblju prethodne godine. Tome su najviše pridonijeli prihodi od putovanja od 9,12 mlrd. EUR (u trećem tromjesečju 2022. iznosili su 8,47 mlrd. EUR) te je povećan i pozitivan saldo na podračunu usluga za ukupno 0,57 mlrd. EUR.
Negativan saldo na podračunu roba poboljšao se za 0,63 mlrd. EUR u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine iako su vrijednosti i izvoza i uvoza robe smanjene (izvoz je smanjen za 19,8%, a uvoz za 16,6%). Salda primarnog i sekundarnog dohotka nisu se značajno promijenila, a pozitivan saldo kapitalnih transakcija povoljniji je za 0,17 mlrd. EUR u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine, ponajviše zahvaljujući većim isplatama krajnjim korisnicima iz fondova EU-a.
Neto odljev kapitala (pozitivna razlika između ukupno stečene imovine i ukupno preuzetih obveza) na financijskom računu platne bilance u trećem je tromjesečju 2023. iznosio 3,47 mlrd. EUR, što je za 1,32 mlrd. EUR više nego u istom razdoblju prethodne godine. Zabilježeni neto odljev kapitala pretežno je posljedica velikog neto odljeva na računu ostalih ulaganja.
Istodobno je zabilježeno i neznatno smanjenje međunarodnih pričuva, koje se nakon pristupanja Republike Hrvatske europodručju odnose uglavnom na dolarski portfelj kojim upravlja Hrvatska narodna banka. Konačno, neto priljev na podračunu izravnih ulaganja iznosio je oko 0,86 mlrd. EUR, slično kao i u istom tromjesečju prošle godine, dok je na podračunu portfeljnih ulaganja zabilježen neto odljev kapitala od 0,37 mlrd. EUR.
Promatraju li se posljednja četiri tromjesečja kumulativni višak na tekućem i kapitalnom računu u razdoblju do kraja rujna 2023. iznosio je 2,76 mlrd. EUR ili 3,7% BDP-a, a za cijelu 2022. godinu, za usporedbu, zabilježeno je ̶ 226 mil. EUR, odnosno ̶ 0,3% BDP-a. U istom razdoblju od četiri tromjesečja vidljiv je i neto odljev na financijskom računu od 1,90 mlrd. EUR ili 2,6% BDP-a, koji se smanjio u odnosu na neto priljev od 1,05 mlrd. EUR ili -1,4% BDP-a, zabilježen za cijelu 2022. godinu.
Neto stanje međunarodnih ulaganja na kraju rujna 2023. iznosilo je -15,82 mlrd. EUR, što znači smanjenje negativnog salda za 3,55 mlrd. EUR u odnosu na kraj lipnja 2023. Relativni se pokazatelj stanja neto međunarodnih ulaganja poboljšao s -26,9% BDP-a, koliko je iznosio na kraju lipnja 2023., na -21,3% BDP-a. S obzirom na udio neto stanja međunarodnih ulaganja u BDP-u prema vrsti ulaganja, došlo je do daljnjeg poboljšanja udjela u BDP-u kod obje vrste ulaganja, pri čemu se udio neto vlasničkih ulaganja u BDP-u poboljšao s -2,3% na 3,5% u rujnu u odnosu na lipanj, a udio neto dužničkih ulaganja neznatno se pogoršao, s -25,3% na -25,4%.
Stanje bruto inozemnog duga na kraju rujna 2023. iznosilo je 62,44 mlrd. EUR ili 83,9% BDP-a, što je za 5,95 mlrd. EUR ili za 5,5% postotnih bodova u BDP-u više nego na kraju lipnja 2023. Stanje inozemnog duga koji ne uključuje HNB poraslo je u odnosu na lipanj za 1,3 mlrd. EUR, tj. smanjilo se za 0,3 postotna boda ako promatramo udio duga u BDP-u. Utjecaj ostalih domaćih sektora na rast bruto inozemnog duga relativno je skroman."
Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL
