Privedena je kraju kreditna linija „Poduzetnik Istarska županija 2020.“ koja je zbog velikog kreditnog potencijala od 55 milijuna eura bila aktualna kroz protekle tri godine.
U suradnji Istarske županije, istarskih gradova, Istarske razvojne agencije, poslovnih banaka te HBOR-a zaprimljeno je ukupno 583 zahtjeva za ulaganja u nove projekte, odnosno zatraženo je 44,7 milijuna eura kredita ili 82% ukupnih raspoloživih sredstava od čega se 25,2 milijuna eura (56%) odnosi na ulaganja u nove investicije, dok je za trajna obrtna sredstva zatraženo 19,5 milijuna eura (44%).
Za razliku od prijašnjih kreditnih linija u kojima je samo Istarska županija subvencionirala kamatnu stopu, u ovu su kreditnu liniju bili uključeni i svi istarski gradovi koji su u svojim proračunima osigurali potrebna sredstva za subvenciju kredita istarskih poduzetnika stoga je i interes poduzetnika bio znatno veći te uvjeti kreditiranja povoljniji.
Direktor IDA-e te ujedno predsjednik Povjerenstva za dodjelu poduzetničkih kredita, dr.sc. Boris Sabatti, izrazio je zadovoljstvo zbog velikog interesa poduzetnika te ponajprije namjere ulaganja u nove investicije te ulaganja u sektoru prerađivačke industrije, koja imaju poseban značaj u jačanju otpornosti istarskog gospodarstva na globalne izazove.
Većina se poslovnih ideja odnosila na investicije u nove proizvodne pogone, strojeve, opremu i slično, a dobar dio zatraženog kreditnog iznosa i na obrtna sredstva čime se nastojalo pomoći istarskim poduzetnicima povoljnim kreditiranjem njihovih tekućih
obveza.
Obzirom na sjedište poduzetnika, najviše zahtjeva pristiglo je s područja Pule - 26% ukupnog broja zahtjeva, Poreča 18,5%, Rovinja 8%, zatim Pazina 7%, Labina 6,3%, Buzeta 5,3%, Buja 3%, Novigrada 2,9%, Vodnjana 2,7% te Umaga 2,5%.
Značajnija ulaganja primjetna su i u sektoru pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane
S općinskih područja u Istarskoj županiji zaprimljeno je 95 kreditnih zahtjeva u ukupnom iznosu od 5,3 milijuna €, a najviše ih je pristiglo iz Općine Medulin i to njih 18.
Analizom djelatnosti podnositelja zahtjeva odnosno poduzetnika, ustanovljeno je da se najviše ulaganja odnosilo na prerađivačku
industriju, 11,3 milijuna eura te na djelatnosti iz sektora trgovine, 8,8 milijuna eura.
Značajnija ulaganja primjetna su i u sektoru pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, ukupno 6,6 milijuna eura dok je iz sektora građevinarstva zatraženo 5,9 milijuna eura.
Iz područja stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti zatraženo je 3,2 milijuna eura, zatim iz djelatnosti prijevoza i skladištenja 2,7 milijuna eura dok su se ostala zatražena kreditna sredstva (6,2 milijuna eura) odnosila na različite djelatnosti kao što su administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, zdravstvene djelatnosti, informacije i komunikacije, ostale uslužne djelatnosti, poslovanje nekretninama, financijske djelatnosti te na djelatnosti iz sektora obrazovanja.
Programima kreditiranja, IDA-i je u fokusu uvijek primarno bilo poticanje proizvodnje.
Sagledavajući pristigle kreditne zahtjeve, možemo reći da se njihova struktura nije značajno promijenila kroz godine pa je tako i u provedbi ove kreditne linije, najviše zahtjeva pristiglo upravo iz prerađivačkih djelatnosti, a programima kreditiranja, IDA-i je u fokusu uvijek primarno bilo poticanje proizvodnje.
Prijašnje kreditne linije bile su orijentirane na proizvodne djelatnosti odnosno na kreditiranje i poticanje proizvodnje te su takvi kreditni zahtjevi uvijek imali prednost naspram drugih gospodarskih grana dok se kroz ovu kreditnu liniju nastojalo maksimalno prilagoditi stoga je predaja kreditnih zahtjeva bila dozvoljena svim gospodarskim granama.
„U sklopu kreditne linije konstantno smo radili i na ispitivanju potreba istarskih poduzetnika te ćemo, kao poduzetničko-potporna institucija, na osnovu njihovih inputa nastojati što bolje osmisliti nove programe kojima ćemo poticati razvoj poduzetništva na našem poluotoku.
U pripremi je nova kreditna linija koja će poduzetnicima biti na raspolaganju tijekom iduće godine, prema dobro ustaljenoj praksi suradnje Istarske županije, gradova te poslovnih banaka,“ istaknuo je zaključno Sabatti.
