Temeljem podataka na zadnji dan u studenom ove godine, u Hrvatskoj ima 142 obrta više u ugostiteljstvu i turizmu te 813 radnika više zaposlenih kod obrtnika u djelatnosti smještaja te pripreme i usluživanja hrane.

Najveći rast broja obrta u ovim sektorima ključnima za hrvatski turizam zabilježen je u Zadarskoj županiji i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, pri čemu svaka ima 39 takvih obrta više.

Pad broja obrta iz ceha ugostiteljstva i turizma kao i zaposlenih radnika uz RH najizraženiji je u 2020. godini što je u najvećoj mjeri posljedica pandemije COVID-a i lockdowna koji je uveden u veljači 2020. godine.

Trend pada zaustavile su Vladine mjere za očuvanje radnih mjesta što je u manjoj mjeri ublažilo negativan trend, kako pada broja obrta tako i broja zaposlenih radnika u cehu ugostiteljstva i turizma.

Postepeni porast broja obrta iz ceha ugostiteljstva i turizma na godišnjoj razini vidljiv je u 2023. godini u odnosu na 2022. godinu.

Broj radnika zaposlenih kod obrtnika u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane na godišnjoj razini od 2021. bilježi postepeni rast koji u 2022. godini prelazi u blaži pad, ali u 2023. godini bilježi ponovni rast, no problem radne snage nameće se kao jedno od gorućih pitanja u ugostiteljstvu i turizmu.

Istome svjedoče i posljednji podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje - najtraženija zanimanja u proteklih deset mjeseci bila su prodavač, čistačica i konobar te čine 17 posto u ukupnom broju traženih radnika.