Požare u postrojenjima za plastiku možemo riješiti na izvoru, ulaganjem u sustave povratne ambalaže u kojima se voda koristi za njezino pranje, a ne za gašenje toksičnih požarišta.

Povodom nedavnih požara u reciklažnom postrojenju tvrtke Drava International d.o.o. U Osijeku i tvrtci Eko-flor u Mokricama (dio C.I.O.S. grupe), organizacije članice Platforme za borbu protiv zagađenja plastikom u Hrvatskoj ponovno izražavaju zabrinutost zbog odugovlačenja s usvajanjem Pravilnika o ambalaži, ambalažnom otpadu i jednokratnoj plastici.

Pravilnik je trebao biti donesen još 2021. godine, međutim, još uvijek nije iako je od završetka javnog savjetovanja prošlo već deset mjeseci.

“Tražimo da Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja konačno usvoji Pravilnik i uvaži naše komentare. Ministarstvo je odgovorno za stvaranje preduvjeta za sprječavanje nastanka otpada i za održivo gospodarenje otpadom kako bi se izbjegli ovakvi scenariji u budućnosti”, izjavili su iz Platforme.

Najveću zabrinutost izaziva činjenica da je riječ većinom o jednokratnoj PET ambalaži koja se uglavnom prikuplja putem sustava povratne naknade od sedam centi. “Ova ambalaža čini najveći postotak odvojeno prikupljenog plastičnog otpada pogodnog za recikliranje”, komentirala je Platforma.

Trenutni sustav gospodarenja plastičnim otpadom u Hrvatskoj ovisan je o profitno-orijentiranim tvrtkama koje zarađuju na štetu ljudskog zdravlja i okoliša, poput Drave International koja je već godinama primjer tržišnog monopola i lošeg upravljanja. “Sustavi povratne ambalaže, ali i reciklaže, trebaju se organizirati na lokalnoj razini i biti u javnom vlasništvu kako bi se osiguralo da javni interes bude ispred profita pojedinih tvrtki”, istaknuli su iz Platforme

Usvajanje Pravilnika pruža priliku da se stane na kraj prekomjernoj proizvodnji i potrošnji jednokratne plastike

Neodgovorno upravljanje već je nekoliko puta rezultiralo požarima. Zbog toga, ljudi, uključujući radnike i vatrogasce, trpe trenutačne posljedice, a svi žive u strahu od izglednih dugoročnih posljedica koje požari plastike sa sobom nose.

Upravo usvajanje Pravilnika pruža priliku da se ambicioznim odredbama stane na kraj prekomjernoj proizvodnji i potrošnji jednokratne plastike. “Tako se prvenstveno može smanjiti količina nastalog otpada čija su svojstva takva da je, nažalost, više zapaljiv, nego reciklabilan”, dodale su organizacije članice Platforme.

Slučajevi ovakvih požara nisu rijetki. Naime, sporadično se događaju u različitim dijelovima Europe, od Francuske, preko Italije i Latvije pa sve do Turske. “Navedeni požari nam potvrđuju kako gomilanje plastike za recikliranje nosi velik rizik za okoliš i zajednice. Zato moramo razmišljati u smjeru prevencije i ponovne uporabe, umjesto oslanjanja isključivo na recikliranje koje često završi spaljivanjem.

A pitamo se jesu li svi ovi požari puka slučajnost”, zaključile su članice Platforme.