Iako se Hrvatska pred EU obvezala kako će do 2020. godine odvojeno prikupljati polovicu otpada, na kraju 2022. tek smo dosegnuli stopu 46 posto. Napredak je to u odnosu na 2021. u kojoj smo bili na stopi od 43, no veliko kaskanje i zaostatak u odnosu na preuzete obveze i zacrtane ciljeve po kojima smo do kraja 2022. godine već trebali biti na stopi od 60 posto odvojeno prikupljenog otpada.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja objavilo je naime ovih dana Izvješće o komunalnom otpadu za 2022. godinu. Prema podacima iz Izvješća, u 2022. godini ukupno je nastalo 1.844.382 t komunalnog otpada, najviše od 1995. godine kad je krenulo praćenje podataka o komunalnom otpadu.
U odnosu na prethodnu 2021. godinu to je povećanje od 4 %, a ovaj rast u Ministarstvu pripisuju povećanim turističkim prometom koji je isproducirao preko 181 tonu otpada, također najviše ikada, piše portal gradonačelnik.hr.
Najveća ikada je i godišnja količina komunalnog otpada koja je nastala po stanovniku a iznosila je 474 kg, što se pak objašnjava korištenju popisa stanovnika iz 2021. godine, koji je značajno niži od procjena stanovnika Eurostata koje su korištene u prethodnim godinama, kao i najvećim do sada zabilježenim količinama ukupno nastalog komunalnog otpada.
Kao što smo naveli, stopa odvojeno sakupljenog komunalnog otpada (sve vrste komunalnog otpada osim miješanog komunalnog otpada) iznosila je 46 % odnosno odvojeno je sakupljeno 844.387 t. U 2021. godini ta stopa je iznosila 43 %.
Time je nastavljen trend rasta, ali dinamika je u zadnje dvije godine usporena što u Ministarstvu, pak, objašnjavaju nečistoćama koje su u značajnom udjelu prisutne u odvojeno sakupljenom otpadu, posebice u biootpadu, koji se u tom slučaju kategorizira kao miješani komunalni otpad.
U TOP 10 gradova je i Buzet
Što se, pak, uspješnosti gradova u dostizanju zacrtane stope od 50 posto odvojeno prikupljenog otpada tiče, iako ih je čak 80 uspjelo ostvariti veću stopu nego godinu ranije, nema osjetnog napretka jer smo i dalje na tek četiri grada u kojima se odvojeno prikuplja preko polovice otpada.
Prelog i u ovom izvješću drži poziciju najnaprednijeg i ekološki najosvještenijeg hrvatskog grada, a zajedno s Koprivnicom i jedinog koji je uspio ostvariti zacrtani cilj za 2022. i premašiti i 60 posto odvojeno prikupljenog otpada. Tu su još Krk sa ostvarenom stopom od 54,4 posto i Osijek sa 51,2 posto.
Nadomak ciljanom postotku, sa 48,6 posto odvojeno prikupljenog otpada je i Ludbreg, Čakovec je dostigao 48,3 posto, a Mali Lošinj 47,7 posto.
U top 10 najuspješnijih gradova su još Buzet (47,6 posto), Križevci (47,2 posto) i Supetar (46,6 posto).
Iznad 40 posto odvojeno prikupljenog otpada još su samo Varaždin (46,3 posto), Labin (44,9 posto), Cres (42,4 posto) i Slavonski Brod (40,8 posto).
Gledamo li količinu odvojeno prikupljenog otpada po stanovniku, najrevniji su Supetrani sa 767,9 prikupljenih kilograma po stanovniku.
U Novalji je, pak, prikupljeno 563 kilograma po stanovniku, u Malom Lošinju 527,5 kilograma, Cresu 474,6 kilograma a u Krku 425,2 kilograma.
Među ekološki najosvještenijim Hrvatima su i Rovinjci koji su u prosjeku odvojeno prikupili po 313,1 kilogram otpada, Porečani sa 300,5 kilograma i Rabljani sa 300 kilograma.
Upravo je Rab grad koji je u proteklih godinu dana napravio najveći iskorak – sa 20,5 posto koliko su ostvarili u 2021. skočili su na 39,8 posto odvojeno prikupljenog otpada u 2022.
Nakon njih, najveći napredak ostvario je Grad Đurđevac koji je sa 19,2 posto u 2021. skočio na 35,7 posto u prošloj godini, te Rijeka – sa 13,9 posto odvajanje su povećali na 30,2 posto.
U top 10 gradova koji su ostvarili najveći napredak na polju odvojenog prikupljanja otpada su još Bakar, Krk, Donji Miholjac, Vrlika, Crikvenica, Zadar i Kastav, piše portal gradonačelnik.hr.
Foto: Srecko Niketic/PIXSELL
