"Pravosuđe se ne zanemaruje, plaće će se sustavno urediti", tvrde iz Ministarstva pravosuđa izt kojeg su se oglasili vezano uz izjave predsjednika Vrhovnog suda da izvršna vlast namjerno zanemaruje pravosuđe. Priopćenje Ministarstva prenosimo u nastavku.
"Nastavno na ponovno iznesene tvrdnje predsjednika Vrhovnog suda da izvršna vlast namjerno opstruira i zanemaruje sudbenu vlasti odnosno pravosuđe, Ministarstvo pravosuđa i uprave ističe da su navedene tvrdnje pristrane i ne odražavaju stvarnu sliku. Ministarstvo pravosuđa i uprave, kao tijelo izvršne vlasti, radi na promjenama u pravosuđu u tri smjera; predlaganjem zakonskih izmjena, organizacijskim promjenama i razvojnim projektima. Takve promjene donose se u skladu s Programom Vlade koji je prihvaćen u Hrvatskom saboru na temelju iskazane volje hrvatskih građana, a načelo diobe vlasti, podsjećamo, podrazumijeva oblike međusobne suradnje i uzajamne provjere nositelja vlasti.
Ne jasne su konstatacije da sudovima nedostaju osnovni uvjeti za rad, kada je od 2015. do 2021. godine u modernizaciju pravosudne infrastrukture uloženo 61.606.122,46 €, dok su u investicijskom ciklusu od 2022. do 2025. godine planirana ulaganja u vrijednosti od 333.276.692,38 €. Samo u informatizaciju pravosuđa uloženo je gotovo 300 milijuna eura.
Činjenica da u pravosudnim tijelima rade državni službenici i namještenici nije samovolja Ministarstva pravosuđa i uprave već je isto utvrđeno zakonom i na snazi je već tri desetljeća. Svjesno brojnih nesrazmjera u sustavu plaća, Ministarstvo radi na reformi sustava plaća, koja uključuje i službenike i namještenike u pravosudnim tijelima. Bez službenika i namještenika niti jedna grana vlasti ne može građanima osigurati ostvarivanje prava zajamčena Ustavom Republike Hrvatske. Upitno je kako bi izdvajanje službenika i namještenika na sudovima odnosno u pravosudnim tijelima iz državne uprave, osim administrativnog izdvajanja, dovelo do suštinske promjene u njihovom statusu. Službenici i namještenici u pravosudnim tijelima nisu bili zanemarivani promjenama u sustavu plaća budući da su koeficijenti od 2019. godine do danas mijenjani četiri puta za različite kategorije zaposlenih u pravosuđu.
Od 49.132 službenika i namještenika u državnoj službi koji će u srpnju dobiti povećanja plaća 7.272 službenika zaposleno je u pravosudnim tijelima. Prihvaćanjem zahtjeva za povećanjem od 400 eura Ministarstvo pravosuđa i uprave pristalo bi na diskriminaciju službenika i namještenika prema mjestu rada. U takvom sustavu ne bi se vrednovala složenost poslova već mjesto rada za službenike i namještenike koji plaću dobivaju temeljem istog propisa i iz državnog proračuna, s ugovorenim materijalnim pravima iz istog Kolektivnog ugovora. Time se ne bi stvorili novi nesrazmjeri i nepravde samo unutar državne službe, već i unutar pravosudnog sustava.
Zahtjevi Sindikata koji u ovom procesu zastupa samo dio svojih članova zaposlenih u pravosudnim tijelima, ne predviđaju povećanje od 4 do 5% već za pojedine skupine radnih mjesta i za 70%. To bi imalo značajan fiskalni učinak, a ne bi sustavno riješilo problematiku plaća, već bi se uređenje tog sustava samo prolongiralo. Uspješno provođenje reforme sustava plaća nužno je provesti sustavno i na temelju cjelovite analize plaća u državnoj službi i javnim službama. Uvođenje novog sustava plaća provodi se u nekoliko koraka - prvi je doneseni dodatak na plaću, drugi je usvajanje novog Zakona o plaćama, a treći donošenje novih Uredbi kojima će se plaće iduće godine povećati za dodatnih 10 do 15% prema preliminarnim projekcijama", stoji u priopćenju.
