Sjednicom Glavne skupštine Adris grupe, održanom jučer u Rovinju, završilo je održavanje glavnine godišnjih skupština društava u sastavu Grupe. Tijekom dana održane su i skupštine Maistre, HUP-a Zagreb i Cromarisa.

Glavna skupština Croatia osiguranja održana je 31. svibnja, dok će se skupština Grand hotela Imperial d.d. održati 21. lipnja. 

Obrazlažući prošlogodišnje poslovne rezultate, predsjednik Uprave Adris grupe, Marko Remenar, u uvodu je okupljene dioničare podsjetio na makroekonomsko okruženje, istaknuvši pritom „da su nestabilnost na globalnim energetskim tržištima u kombinaciji s ekspanzivnom monetarnom politikom i poremećajima lanaca opskrbe, kao posljedice korone, doveli do rekordnog rasta potrošačkih cijena.

Navedeni inflatorni trendovi, uz izraženu neizvjesnost razvoja događaja oko rata u Ukrajini, definirat će gospodarska kretanja i u sljedećem razdoblju. Pritom, ulazak Hrvatske u Europsku monetarnu uniju i schengensko područje, te značajan dotok sredstava EU kroz Nacionalni program oporavka i obnove (NPOO) imat će pozitivne učinke za hrvatsko gospodarstvo.

Dugoročnost tih učinaka zavisit će, između ostalog, i u što i na koji način će sredstva koja su nam na raspolaganju biti uložena“. Strateški gledajući, drži Remenar, „već druga globalna kriza u svega par godina, nakon krize izazvane koronom, potvrđuje da Adris ima dobro uravnotežen portfelj poslova u različitim djelatnostima, te ljude koji se znaju nositi s izazovima i kontinuiranim neizvjesnostima“. 

Rast prihoda od prodaje dolazi iz sva tri posla, ali ponajprije iz turističkog dijela zahvaljujući relativno brzom oporavku turističkog tržišta. Kako je istaknuo, u 2022. godini Adris grupa ostvarila je ukupan prihod u iznosu od 6,5 milijardi kuna, što je za 14 posto više u usporedbi s prethodnom godinom.

Prihod od prodaje robe i usluga iznosio je 6,1 milijardu kuna, i za 16 posto je veći od prihoda ostvarenog u 2021. godini. Konsolidirana dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) iznosi 1,30 milijardi kuna, što je rast od 23 posto.

Neto dobit u 2022. godini iznosi 550 milijuna kuna, što je za 37 posto više od neto dobiti ostvarene u prethodnoj godini, i za devet posto veća je od neto dobiti ostvarene u 2019. godini. Neto dobit nakon manjinskih interesa iznosi pak 418 milijuna kuna i, u usporedbi s prethodnom godinom, veća je za 41 posto.

Zaduženost je i dalje iznimno niska i iznosi  0,7 x EBITDA, što je preduvjet za početak realizacije ambicioznog razvojnog plana.

Definirana su područja potencijalnog rasta, kao i ulagački prioriteti, a ubrzani su projekti operativne izvrsnosti i digitalizacije poslovanja, osobito u osiguranju i turizmu.

Nakon što su predsjednici uprava Adrisovih tvrtki dioničarima predstavili ostvarene rezultate u osiguranju, turizmu i marikulturi: Davor Tomašković (Croatia osiguranje), Tomislav Popović (Maistra) i Ivan Leko (Cromaris),  Remenar je završno istaknuo da su unatoč nepovoljnim tržišnim kretanjima, „ostvareni rezultati iznad pretkriznih“, što će, uz snažna ulaganja, omogućiti daljnji rast i razvoj tvrtke.

Međutim, ističe Remenar, „treba biti svjestan činjenice da živimo u vremenu gubitka globalnih ravnoteža uspostavljenih nakon Drugoga svjetskog rata i preslagivanja globalnih pozicija, što, uz pomake koje vidimo u području umjetne inteligencije te kontinuiranih izazova s klimatskim promjenama, čini okruženje u kojem radimo iznimno dinamičnim.

Deglobalizacija, digitalizacija i dekarbonizacija su evidentno glavni procesi globalne scene koji će obilježiti razdoblje pred nama.

Unatoč svemu, duboko vjerujem da povećanje šansi za uspjeh ovog, pa i svakog drugog sustava, treba tražiti u kvaliteti ljudske pameti, ali i u karakteru i u vrijednostima koje taj sustav okuplja“.

Na kraju, Remenar je  zaključio da je investicijski potencijal Grupe, uz jasno definirana područja rasta i razvoja, temelj novoga trogodišnjeg razvojnog ciklusa, što će omogućiti i nastavak vođenja „aktivne dividendne politike“. 

Dividenda 2,35 eura po dionici iz zadržane dobiti ostvarene u razdoblju od 2005. do 2011. godine

U skladu s objavljenim dnevnim redom, nakon što je Glavna skupština usvojila financijska izvješća za 2022. godinu, Skupština je donijela i odluku o upotrebi dobiti iz 2022. godine, odnosno odluku da se lanjska neto dobit u iznosu od 3.913.150,23 kuna rasporedi u zadržanu dobit.

Skupština je potom dala razrješnice članovima Uprave i Nadzornog odbora, a obnovljen je i mandat članu Nadzornog odbora, i dosadašnjem predsjedniku, mr. sc. Anti Vlahoviću.

Glavna skupština donijela je odluku o isplati dividende u iznosu od 2,35 eura po dionici.

Dividenda će se isplatiti iz zadržane dobiti ostvarene poslovanjem Društva u razdoblju od 2005. do zaključno 2011. godine. Pravo na isplatu dividende pripada svim dioničarima Društva koji su na dan 27. lipnja 2023. godine upisani kao dioničari u depozitoriju Središnjeg klirinškog depozitarnog društva, a bit će isplaćena 20. srpnja 2023. godine.

Na kraju, dioničari su donijeli i odluku o odobrenju Izvješća o primitcima članova Uprave i članova Nadzornog odbora u poslovnoj 2022. godini, te odluke o imenovanju revizora Društva za 2022. godinu i promjenama statuta Društva.

Na skupštini dioničari su postavili pitanja o padu premije osiguranja i utjecaju na rezultat CO, o otpisu za nabavu softvera u CO-u i planira li CO isplatu dividende, te o vlasništvu u Savi Re i prihodima Adrisa od dividendi.

Na kraju, postavili su i pitanje na što se odnosi transakcija među društvima unutar Grupe. Poslovodstvo tvrtke iscrpno je odgovorilo na postavljena pitanja. 

Rast prihoda od prodaje dolazi iz sva tri posla, ali ponajprije iz turističkog dijela zahvaljujući relativno brzom oporavku turističkog tržišta. U 2022. godini Adris grupa ostvarila je ukupan prihod u iznosu od 6,5 milijardi kuna, što je za 14 posto više u usporedbi s prethodnom godinom.

Prihod od prodaje robe i usluga iznosio je 6,1 milijardu kuna, i za 16 posto je veći od prihoda ostvarenog u 2021. godini. Konsolidirana dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) iznosi 1,30 milijardi kuna, što je rast od 23 posto.

Neto dobit u 2022. godini iznosi 550 milijuna kuna, što je za 37 posto više od neto dobiti ostvarene u prethodnoj godini, i za devet posto veća je od neto dobiti ostvarene u 2019. godini. Neto dobit nakon manjinskih interesa iznosi pak 418 milijuna kuna i, u usporedbi s prethodnom godinom, veća je za 41 posto.