Nakon što je Državni zavod za statistiku objavio da inflacija za prosinac iznosi 13,1%, na to se osvrnula i Hrvatska udruga poslodavaca čije priopćenje prenosimo u nastavku.
"Godišnja stopa inflacije u prosincu 2022. bilježi pad na 13,1% s 13,5% u studenom, u skladu sa našim očekivanjima značajnog pojeftinjenja naftnih derivata te manjem porastu cijena energenata zahvaljujući državnim subvencijama. Godišnja stopa inflacije bi, međutim mogla kulminirati početkom tekuće godine.
Rast cijena usluga u osnovi odražava nedovršen oporavak agregatne potražnje po jenjavanju pandemije, manjak radne snage te odgođenu prilagodbu lanjskim poskupljenjima inputa. Isključimo li volatilne cijene hrane i energenata, temeljna mjera inflacije istodobno pokazuje njen rast na 9,7% (godišnje) sa 8,9% u studenom, što upućuje da će inflacija u dogledno vrijeme ostati na visokim jednoznamenkastim razinama. Nakon prosječnih 10,8% u 2022., u 2023. očekujemo pad godišnje stope inflacije na 7,5%.
Nakon mogućeg rasta u siječnju, godišnja stopa inflacije vjerojatno će pasti u narednim mjesecima. U ovoj godini, naime, očekujemo nižu mjesečnu dinamiku inflacije u skladu sa padom agregatne potražnje (tehničkoj recesiji u prvoj polovini godine), stabilizaciji cijena energenata, normalizaciji lanaca nabave te određenom padu cijena prehrambenih sirovina. I dalje će biti prisutna visoka neizvjesnost oko cijena energenata, koje su trenutno u padu zahvaljujući iznimno blagoj zimi diljem EU.
Unatoč državnim subvencijama, cijene električne struje su i dalje oko četiri puta više iznad razina prije 2021. godine., što je simptomatično za još uvijek duboku, dugotrajnu energetsku krizu. Naime, već ovo ljeto počinje nova utrka članica EU u punjenju skladišta plina pa Europska komisija treba osigurati nove mehanizme za stabilizaciju cijena energenata. Jer da je predloženi cjenovni limit bio na snazi prošlo ljeto, EU vjerojatno ne bi osigurala dovoljne količine plina ni onima koji mogu platiti po cijenama iznad cjenovnog limita. Istodobni pad inflacije u euro području u prvoj polovici godine mogao bi potaknuti špekulacije oko privođenja kraju ciklusa rasta referentnih kamata ESB-a.
Temeljna inflacija u euro području te u Hrvatskoj će, međutim, u dogledno vrijeme ostati znatno iznad ciljane inflacije ESB-a od oko 2%. Štoviše, fiskalna ekspanzija se nastavlja i rast plaća ubrzava, što može utjecati ina cjenovna očekivanja. Iz tog razloga za očekivati je daljnji rast depozitne stope do 3,25-3,50% do ljeta ove godine u borbi protiv inflacije. Rast kamata uz istodobno planirano smanjenje bilance ESB-a po dinamici od 15 milijardi eura mjesečno od ožujka nadalje također doprinosi pogoršanju uvjeta financiranja u situaciji kad u mnogim državama euro područja snažno rastu potrebe za financiranjem.", stoji u priopćenju.
