Projektni partneri Sveučilište u Rijeci i Hrvatska gospodarska komora ispred strateškog projekta InnovaMare odnosno projekta Sushi-Drop organizirali su konferenciju “Inovativna rješenja za održivost Jadranskog mora” za kreatore politike i dionike u plavom gospodarstvu i plavim tehnologijama.
Potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj, Tomislav Radoš, uvodno je istaknuo kako je ulaganje u inovativnost ključno za razvoj gospodarstva. „Pitanje je kako kreirati sustav koji će u maksimalnoj mjeri realizirati komercijalni potencijal inovacija.
Na Jadranu je gospodarska aktivnost uvelike povezana s morem, stoga moramo paziti da ga zaštitimo od zagađenja, odnosno stvorimo sustav koji će očuvati ekologiju i stvoriti novu vrijednost.
"Želimo uspostaviti inovacijski ekosustav koji će postati centralno mjesto poticanja suradnje privatnog i znanstveno-istraživačkog sektora, jačanja transfera tehnologije, digitalizacije, a sve u smjeru razvoja morskih tehnologija za rješavanje izazova u sektorima plave ekonomije. To je, između ostalog, i jedan od glavnih ciljeva strateškog projekta InnovaMare“, kazao je Radoš, dodavši kako današnji pristup izazovima mora biti multidisciplinaran.
Inače, prema posljednjem izvješću Europske komisije o tzv. plavom gospodarstvu ovaj sektor u Hrvatskoj zapošljava više od 170 tisuća osoba te generira oko 3,6 milijardi eura bruto dodane vrijednosti. Na razini EU radi se o prometu od 750 milijardi eura i 218 milijardi eura bruto dodane vrijednosti. Jadransko more suočeno je s velikim utjecajima prekomjernog ribolova i onečišćenja plastičnim predmetima i naftom.
Posebno zabrinjava podatak da je količina smeća u Jadranskom moru veća od dva do pet puta u odnosu na druga mora, a to je, uz izravno ispuštanje otpadnih voda, ključni negativni čimbenik za degradaciju obalnih i morskih ekosustava. Stoga su projekti poput InnovaMarea iznimno važni za očuvanje bioraznolikosti i gospodarskog potencijala Jadrana.
Drugi dan konferencije posvećen projektu Sushi Drop najavio je ravnatelj Instituta za oceanografiju i ribarstvo Nedo Vrgoč, koji je predstavio glavni cilj projekta, izradu drona za procjenu ribljih stokova i općenito praćenja stanja bioraznolikosti morskih sustava. Radit će na maksimalnoj dubini od 300 metara, uz autonomnu navigaciju i trajanje zarona od šest sati. Vrgoč je istaknuo primjer Jabučke kotline kao zaštićenoga područja Mediterana i poduzetih mjera koje se uzimaju kao primjer na razini EU te su jedne od rijetkih koje su dale rezultat.
Fotografija: Pixabay
