Na zajedničkoj sjednici Udruženja poljoprivrede i Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije HGK raspravljalo se o Nacrtu Prijedloga Strategije poljoprivrede do 2030., odnosno Nacionalnom strateškom planu Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP). 

„ZPP, kojeg smo i mi dio, ima ciljeve krojene prema najjačim i najrazvijenijim državama koje imaju ogromne proizvodne suficite.

Zato strategija treba dati odgovore koji prije svega muče hrvatske proizvođače i pri tom voditi računa o našim specifičnostima, posebno kada je u pitanju struktura proizvodnje i proizvođača.

Naime, stječe se dojam da strategija ide u smjeru 'povećanja pravičnosti' na način da se smanje potpore velikim proizvođačima, iako su upravo veliki proizvođači ključni nositelji inovacija, tehnoloških investicija, izvoza, produktivnosti i konkurentnosti. Velike tvrtke su naša specifičnost i to treba sačuvati“, istaknuo je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam, Dragan Kovačević, dodavši kako kriteriji za dodjelu potpora trebaju biti produktivnost i konkurentnost.

„U domaću poljoprivredu smo samo prošle godine ubrizgali 7 milijardi kuna potpora od kojih je veliki dio otišao u socijalnu i društvenu infrastrukturu ruralnih prostora, umjesto primarno u razvoj poljoprivrede i proizvodnju koja je jedini pravi čuvar demografije i ostanka ljudi na selu.

Nismo samodostatni u većini prehrambenih proizvoda, produktivnost rada u poljoprivredi nam je na razini od samo 30 posto prosjeka Europske unije, a bilježimo i prekomjerni vanjskotrgovinski deficit.

Zato potporama trebamo pomoći kreiranje poljoprivrede koja će biti usmjerena prema proizvodnji s većom dodanom vrijednosti i jačati prerađivačke kapacitete jer tu je finalizacija, tu je najveća dodana vrijednost i najveća zarada“, naglasio je Kovačević, uz napomenu da strategija ne smije biti mandatni, već dugoročni dokument.