Hrvatska u 2021. uvodi nacionalnu naknadu za starije u iznosu od 800 kuna, povećava minimalnu plaću na 3.400 kuna neto, smanjuje stope poreza na dohodak na 20 odnosno 30 posto, a na 10 posto stopu poreza na dobit za poduzetnike s prihodom do 7,5 milijuna kuna, ukida kvote za strane radnike, regulira privremeni boravak digitalnih nomada…
Uobičajeno, naime, s početkom godine na snagu stupa niz novih zakona, ili izmjena i dopuna već postojećih, primjerice novi Zakon o nacionalnoj naknadi za starije osobe, novi Zakon o strancima, paket zakona kojima se regulira peti krug porezne reforme - izmjene zakona o porezu na dohodak, na dobit, o PDV-u, o fiskalizaciji u prometu gotovinom, o financiranju lokalnih jedinica, kao i novi zakoni koji reguliraju bankarski sektor….
Na snagu su s početkom ove godine stupili i neki podzakonski akti, primjerice uredba o minimalnoj plaći.
Minimalna neto plaća u 2021. - 3.400 kuna
Tako od početka 2021. minimalna neto plaća u Hrvatskoj iznosi 3.400 kuna, što je za 150 kuna ili za 4,61 posto više nego li 2020. godine.
Uredbom je, naime, Vlada propisala da minimalna bruto plaća u ovoj godini iznosi 4.250 kuna, što je za 187,49 kuna više nego u prošloj godini.
Minimalna satnica za student servis - 26,56 kuna
Od povećanja minimalne plaće 'profitirat' će i studenti koji rade preko student servisa, kojima poslodavci od početa ove godine moraju plaćati minimalno 26,56 kuna po satu, što je oko 4,7 posto više od dosadašnjih 25,39 kuna.
Naime, odluku o minimalnoj naknadi za student svake godine donosi ministar znanosti i obrazovanja, a ona se izračunava tako da se iznos minimalne bruto plaće u Hrvatskoj podijeli sa 160.
U veljači prve isplate nacionalne naknade za starije - 800 kuna
Hrvatska će od ove godine svojim državljanima starijim od 65 godina koji nisu osigurali prihod za starost i ne ostvaruju pravo na mirovinu početi isplaćivati nacionalnu naknadu za starije osobe, i to u iznosu od 800 kuna.
Ta je, popularno zvana nacionalna mirovina, regulirala novim Zakonom o nacionalnoj naknadi za starije osobe, a ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović očekuje kako će je u prvoj godini primati oko 20.000 korisnika.
"Nacionalna naknada za starije osobe zamišljena je kao naknada koja će pokriti najnezaštićeniji dio stanovništva. Očekujemo da će u prvoj godini biti nešto manje od 20.000 onih koji će koristiti pravo na tu naknadu i okvirni trošak državnog proračuna je 132 milijuna kuna. To smo osigurali za 2021. godinu", istaknuo je Aladrović sredinom prosinca, kada je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) počeo zaprimati prijave za tu nacionalnu mirovinu.
HZMO će isplaćivati tu naknadu, i to preko poslovnih banaka.
Prve isplate te naknade trebale bi krenuti u veljači, a za siječanj 2021. godine.
Izmjenama Zakona o porezu na dohodak definiran je i porezni tretman te naknade - ona se, kao ni ostale socijalne naknade, neće smatrati primitkom na koji se plaća porez na dohodak te se neće uzimati u obzir ni pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove.
Niže stope poreza na dohodak
Izmjene Zakona o porezu na dohodak dio su zakonskog paketa koji regulira peti krug porezne reforme.
Tim su izmjenama snižene stope poreza na dohodak - stopa od 24 posto na 20 posto, a od 36 na 30 posto.
Građanima koji s obzirom na svoju plaću pa tako i poreznu osnovicu plaćaju porez na dohodak niže bi stope trebale donijeti i veću plaću, od desetak kuna pa sve do tisuću-dvije ili više kuna. Koliko točno ovisi, naime, o samom iznosu plaće, olakšicama na uzdržavane članove i mjestu stanovanja odnosno stopi prireza.
