Savjet Hrvatske narodne banke na jučerašnjoj je sjednici raspravljao o tekućim gospodarskim i financijskim kretanjima te je usvojio i Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u prvom polugodištu 2020.

Savjet HNB-a donio je i nekoliko odluka iz svoje nadležnosti.

Prema dostupnim mjesečnim pokazateljima, u trećem se tromjesečju očekuje rast gospodarske aktivnosti u odnosu na prethodno tromjesečje, nakon snažnog smanjenja ostvarenog u drugom tromjesečju, uzrokovanog pandemijom koronavirusa i restriktivnim mjerama uvedenima za njeno suzbijanje.

Na osnovi ocjene za treće tromjesečje i podataka za prvu polovinu godine, realni BDP u prvih devet mjeseci 2020. bio je za 8,3% niži nego u istom razdoblju prošle godine. Prema visokofrekventnim pokazateljima intenzitet oporavka usporio se na kraju trećega i početku četvrtog tromjesečja. Krajem listopada epidemiološka se situacija zamjetno pogoršala, što bi moglo negativno utjecati na kretanja u četvrtom tromjesečju.

Tijekom rujna nastavio se rast zaposlenosti i smanjenje broja nezaposlenih. Iako su tekuća kretanja na tržištu rada povoljna, broj zaposlenih i nezaposlenih i nadalje je zamjetno nepovoljniji u odnosu na razdoblje prije izbijanja pandemije.

Ukupna godišnja inflacija potrošačkih cijena neznatno se povećala s –0,1% u kolovozu na 0% u rujnu. Nasuprot tome, temeljna se inflacija smanjila s 1,2% na 0,7% pod utjecajem smanjenja godišnje stope promjene cijena pojedinih prehrambenih proizvoda, odjeće i obuće te ugostiteljskih usluga i smještaja.

Visok stupanj ekspanzivnosti monetarne politike zadržan je i tijekom listopada te su slobodna novčana sredstva banaka dosegnula dosad najvišu zabilježenu razinu, čemu je uz smanjenje gotovog novca u optjecaju pridonijelo i smanjenje kunskog depozita države kod HNB-a. Godišnji rast ukupnih plasmana banaka u rujnu se ubrzao na 3,7%, pri čemu se zbog učinka baznog razdoblja ubrzao rast plasmana nefinancijskim poduzećima, dok se godišnji rast plasmana stanovništvu blago usporio.

Nakon znatnog manjka proračuna opće države od 13,2 milijardi kuna u prvoj polovini godine, mjesečni podaci Ministarstva financija upućuju na povoljnija proračunska kretanja u trećem tromjesečju. Relativni pokazatelj duga opće države na kraju srpnja iznosio je 82,5% BDP-a ili za 9,7 postotnih bodova više nego na kraju 2019., što ponajprije odražava znatno povećanje potreba za financiranjem manjka proračuna.