U godini obilježenoj pandemijom COVID-19 prognoze su se dramatično mijenjale i odgađale, a prognostički horizonti skraćivali. Objava Izgleda - konsenzus prognoza glavnih ekonomista četiri hrvatske banke, ove je godine pomaknuta sa srpnja na rujan, neposredno prije no što će međunarodne institucije poput MMF-a, Svjetske banke i Europske komisije (EK) objaviti nove prognoze za tekuću i sljedeću godinu.
Kako se navodi u priopćenju Hrvatske udruge banaka, prema ljetošnjim prognozama EK, europodručje bi ove godine moglo zabilježiti pad BDP-a od 8,7%, a 2021. rast od 6,1%. U takvim uvjetima, povratak na razine aktivnosti iz 2019. bio bi odgođen za 2022. godinu.
Za vodeće europsko gospodarstvo i najvažnijeg hrvatskog trgovačkog partnera Njemačku Komisija očekuje pad od 6,3% 2020. i rast od 5,3% 2021.
Na jugu se, kao i uvijek, očekuje teža situacija. Očekivane talijanske stope iznose -11,2% 2020. i 6,1% 2021. Slične razlike se očekuju u globalnom gospodarstvu: prema ljetnoj reviziji gospodarskih očekivanja MMF-a koja je objavljena pod upečatljivim nazivom “Kriza kao nijedna druga”, očekivane stope za 2020. i 2021. iznose -8% i 4,5% za SAD, a za Kinu 1% i 8,2%.
Prognoze bolje nego ranije
Sredina 2020. označila je vrhunac vala pesimizma prognostičara. Prognoze koje su izašle u proteklih nekoliko tjedana povoljnije su od ranijih. Njemačka vlada službeno je revidirala ovogodišnju prognozu pada na 5,8%, ali je i očekivani oporavak 2021. snižen na 4,4%.
Hrvatska vlada je nakon manjih padova robnog izvoza i prihoda od turizma, raniju prognozu pada za ovu godinu od 9,4% revidirala na 8%, ali oporavak u 2021. (5%) neće biti dovoljno jak za brzi povratak na razine iz 2019. Hrvatska se prema tome uklapa u širi europski trend.
Iako razlike u očekivanjima od jednog postotnog boda (na primjer, između 8% i 9%) nemaju praktično značenje, vrijedi zabilježiti da prosjek (medijan) očekivanja četiri glavna ekonomista o padu za 9,2% 2020. i oporavku od 5,2% 2021. malo zaostaje za vladinim očekivanjima. Ovu razliku uzrokuju oštar pad investicija i nešto veći očekivan pad ukupnog izvoza u odnosu na vladine prognoze. Pri tome najveći optimist među ekonomistima očekuje pad za 8,5%, a najveći pesimist – 9,6%. Kod ostalih bitnih makroekonomskih veličina nema promjena koje bi bile vrijedne pažnje.
Svi očekuju nastavak razdoblja povijesno najnižih kamatnih stopa i stabilan tečaj euro/kuna, koji se neće značajno udaljavati od središnjeg pariteta dogovorenog u okviru Europskoj tečajnog mehanizma (7,5345), stoji u priopćenju HUB-a.
