Broj poslodavca koji od države, za prevladavanje posljedica koronakrize, traže potporu skraćenog radnog vremena narastao je do prošlog petka na 532, a broj radnika za koje bi trebali primati potporu, do najviše dvije tisuće kuna mjesečno, već je bio 23.839.

Podaci su to koje je Novi list dobio od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje iz kojih je vidljivo da je gotovo polovica, odnosno 48 posto zahtjeva stigla iz prerađivačke industrije, koja je dominantno i koristila tu potporu u članicama Europske unije za vrijeme prošle gospodarske krize kad se ona značajnije provodila u industrijski razvijenim europskim zemljama, posebice Njemačkoj.

U Hrvatskoj se tada potpora skraćenog radnog vremena gotovo i nije koristila jer je u cijelom prethodnom desetljeću tražilo tek osamdesetak poslodavca za nešto više od dvije tisuće radnika.

Iako nije popularna među poslodavcima kao ostale Vladine mjere i daleko je od toga da se u nju uključi i sto tisuća radnika, koliko se maksimalno, još ljetos, procjenjivalo u Vladi, ali je već sada jasno da će ta mjera ipak imati puno jaču primjenu nego u prvom valu primjene.

Dosad je kroz tu mjeru, otkrili su Novom listu iz HZZ-a, poslodavcima isplaćeno gotovo 24,5 milijuna kuna, dok je primjerice u razdoblju od 2009. do 2018. godine Zavoda na potporu za skraćeno radno vrijeme potrošio ukupno osam i pol milijuna kuna.

Prema sadašnjim pravilima potpora za skraćeno radno vrijeme odobravat će se do kraja godine, a mogu je dobiti tvrtke koje su u onom mjesecu za koji je traže imali pad prihoda veći od 20 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Pravila kažu i to da poslodavac koji zapošljava do 50 radnika mora skratiti radno vrijeme za najmanje 20 posto, što znači da radnik radi najviše četiri dana u tjednu, piše Novi list.