Državni zavod za statistiku jučer je objavio da Hrvatska ima rekordan pad BDP-a od čak 15,1% u drugom tromjesečju. Najveći je to pad otkako DZS vodi te podatke.

“Ovakav šok nitko na svijetu nije predvidio, od činjenice da ljudi nisu mogli na posao, na svoja radna mjesta, i da dobar dio poduzeća nije funkcionirao, jednostavno dovodi do takvog pada ekonomske aktivnosti koji nije moguće izbjeći. Ja se nadam da takve tipove šokova nećemo imati u narednom razdoblju, jer su ovo okolnosti slične ratnima.Činjenica da je hrvatsko gospodarstvo više od mjesec dana bilo zaključano, sama po sebi je značila i da ćemo imati pad“, izjavio je Tomislav Ćorić, ministar gospodarstva i održivog razvoja.

Zbog spomenutih razloga, brojke koje prikazuju pad nisu iznenadile ni ministra financija.

„S obzirom na sve okolnosti, i nije nekakvo veliko iznenađenje. Ipak, treba apostrofirati da je to u smislu tromjesečnog pada i viši pad nego u vrijeme zadnje ekonomske financijske krize, kada je pad bio oko 9 posto“, rekao je ministar Zdravko Marić.

Prof. dr. sc. Marinko Škare naglašava potrebu za restrukturiranjem hrvatskog gospodarstva

Iako svi govore o tome kako je uzrok ovom padu stavljanje svega pod ključ za vrijeme pojave koronavirusa, prof. dr. sc. Marinko Škare naglašava da je ovaj pad ipak odraz nekih dubljih problema u hrvatskom gospodarstvu.

„Sigurno da je korona-kriza, što bi rekli, okidač krize u Hrvatskoj, međutim težina, odnosno dubina recesije je odraz strukturnih problema u hrvatskom gospodarstvu. Znači, za razliku od drugih ekonomija, hrvatsko gospodarstvo će potponuti više iz razloga što smo previše orijentirani na turizam“, prokomentirao je redovni profesor Marinko Škare koji predaje na Fakultetu ekonomije i turizma „Mijo Mirković“.

Profesor Škare komentirao je i tijek oporavka Hrvatske od krize koja nam slijedi.

„Druge zemlje će se oporaviti brže jer imaju razvijenu proizvodnju i sektore, a mi nemamo. Kod nas se stalno spominju reforme, međutim te se reforme ne mogu provoditi tako brzo. Prijelaz sa turizma na neku proizvodnju iziskuje određen vremenski period, tako da će oporavak uslijediti ali, po meni, sigurno ne još barem sljedeće tri ili četiri godine. Ipak, vrijeme oporavka ovisi o fondovima Europske unije. Ukoliko Europska unija stavi fondove na raspolaganje bez da zahtjeva provedbu nekih reforma onda će oporavak biti brži jer, jednostavno, to je novac koji ulazi u gospodarstvo i diže BDP“, objasnio je prof. dr. sc. Marinko Škare.