Danas objavljeni podaci o drastičnom padu BDP-a (najveći od 1995. godine) na godišnjoj razini u iznosu većem od 15% svakako ukazuju na dubinu krize.

Pritom, važno je imati na umu da bi bez Vladinih potpora za očuvanje radnih mjesta i drugih mjera pomoći države gospodarstvu, taj pad bio i znatno izraženiji.

Ohrabruje činjenica da su određeni segmenti gospodarstva, poput građevine i sektora informacija i komunikacija i u ovom turbulentnom razdoblju zabilježili rast aktivnosti.

Pad aktivnosti zabilježile su trgovina i ugostiteljstvo, kao i prerađivačka i ostale industrije koje značajno sudjeluju u strukturi hrvatskoj BDP-a.

Nije ohrabrujuće ni to da je trgovina nastavila padati i u srpnju nakon što je u prvih šest mjeseci promet od trgovine na malo realno pao za više od 6%. Pozitivno je što su rezultati turističkog sektora u srpnju i kolovozu bolji nego što je to ranije bilo očekivano.

S obzirom na to da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koja bilježi pozitivnu godišnju stopu rasta u prvom tromjesječju, prosječna godišnja stopa pada BDP-a u prvih šest mjeseci 2020. iznosi 7,4%, Iako će vjerojatno pad u turizmu biti manji od prvotnih očekivanja, posljedice pandemijske krize nisu ni izbliza riješene, dapače, produbljivat će se.

Vidljiviji rast gospodarstva teško je za očekivati i u nastavku ove godine kao i u prvoj polovici 2021.

“Neophodno je da Vlada nastavi s mjerama pomoći gospodarstvu, kako bi se sačuvala radna mjesta, osigurala likvidnost u gospodarstvu te potaknuli potrošnja i investicije. U HUP-u smatramo da bi mjere trebalo donijeti što prije kako bi poslodavci na vrijeme donijeli nove odluke i znali na što mogu računati. Očekujemo da nove mjere budu jasno predstavljene te da prioritet kao i do sada bude očuvanje radnih mjesta" izjavio je glavni direktor HUP-a, dr.sc. Damir Zorić.