Europska komisija je u utorak dodatno povećala procjenu pada hrvatskog gospodarstva na 10,8 posto ove godine, a za sljedeću godinu predviđa djelomični oporavak i rast od 7,5 posto.

Europska komisija je, naime, objavila privremene ljetne prognoze, koje za razliku od proljetnih i jesenskih sadrže samo podatke o BDP-u i inflaciji.

U proljetnim ekonomskim prognozama, prvim ekonomskim prognozama nakon izbijanja pandemije koronavirusa, objavljenim 6. svibnja, Komisija je procijenila da će se hrvatski BDP u ovoj godini smanjiti za 9,1 posto, a sljedeće godine rasti za 7,5 posto.

Komisija ističe da je u prvom kvartalu gospodarstvo ove godine palo za 1,2 posto na godišnjoj razini, a u drugom kvartalu se očekuje još veći pad.

Očekuje se da će veliki turistički sektor, koji predstavlja većinu izvoznih usluga, ostati u depresiji ove godine, a sljedeće će se samo djelomično oporaviti zbog poremećaja u međunarodnim putovanjima.

Za oporavak izvoza trebat će više vremena, između ostalog s obzirom na pogoršane globalne izglede i neizvjesnosti vezane uz globalnu trgovinu.

Stopa inflacije blago je porasla u prvom tromjesečju ove godine zbog učinka smanjenja PDV-a na neprerađenu hranu u 2019. godini.

Otad je postala negativna, uglavnom zbog značajnog pada cijena energije, za koje se očekuje da će ostati glavni pokretač inflacije u 2020. i 2021. godini.

Također se očekuje kako će cijene hrane pozitivno pridonijeti inflaciji, ali se očekuje kako će temeljna inflacija ostati stabilna i u 2020. i 2021. godini.