Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, utapanje je treći vodeći uzrok nenamjernih ozljeda u svijetu. U svijetu godišnje od utapanja smrtno strada 236 000 osoba. Najviše je stradalih, njih 90%, u gospodarski slabo i srednje razvijenim državama svijeta.
U posljednjih 10 godina u Hrvatskoj od slučajnog utapanja prosječno godišnje umre oko 90 osoba.
Mala djeca, neplivači, osobe koje boluju od određenih kroničnih bolesti, osobe koje su konzumirale alkohol, osobe koje se kupaju u rijekama i jezerima - upravo oni su izloženi povećanom riziku. Stalan nadzor djece u vodi, svladavanje vještine plivanja, poznavanje mjera sigurnog ponašanja u vodi, oprezno ronjenje - tek su dio preporuka za povećanje sigurnosti u vodi, kaže Adam Šoltić, koordinator Službe spašavanja života na vodi za Slavoniju. Tijekom godine Hrvatski Crveni križ provodi i projekt Sigurnost na vodi.
"Prva opasnost koju spominjemo u javnosti je nedostatak kondicije, dakle ljudi misle da mogu nešto preplivati, a na kraju se umore, uhvati ih grč i nastane nevolja. Uvijek treba imati poštovanje prema vodi uvijek, pa mi kao služba uvijek kažemo da bez obzira bilo more ili voda, uvijek mora postojati oprez od opasnosti koje slijede, dakle more i valovi, a opet rijeke mogu biti brze i povući vas na dno."
Zvonimir Grizelj, volonter Crvenog križa Osijek i predsjednik kluba spasilaca "LEGE" kaže da je ljeti na plažama najveći problem alkohol, ali i neopreznost. Uvijek plivajte u društvu i nikako djecu ne ostavljate bez nadzora. Na žalost, brojni primjeri svjedoče kako opreza nikad dosta.
Opasne maske za ronjenje
"U Umagu kad sam radio na jednom bazenu stajao je znak "zabranjena maska". Nije mi bilo jasno zašto dijete ne bi ronilo, pa što se može dogoditi? Upravo je to bio problem, dijete je ronilo, išlo po površini, imalo dihalicu i nagutalo su vode i to roditelji nisu primijetili jer su sjedili u kafiću. Svi su mislili da dijete roni, međutim onda su ga izvukli vani, vidjeli da ne diše, da se nagutalo vode i sva sreća pa je bio tu klub ronilaca koji su uspjeli spasiti dijete."
Kupanje u rijekama i jezerima treba biti pod povećanim oprezom zbog mutne vode, često neravnog dna i iznenadnih prijelaza u dubinu te struja i virova. Strujanja, promjene vodostaja i predmeti u vodi za koje je lako zapeti. Bitan faktor je i temperatura koja je znatno niža od temperature mora, pa bi svakako trebalo izbjegavati nagle ulaske. Grizelj vrlo dobro zna kako je to kad precijenimo svoje mogućnosti.
I za kraj, preporuka je spašavanje, ako za to postoje uvjeti, prepustiti osobama koje su obučene za to. Ne oklijevajte, zovite pomoć! (Mediaservis)
Dusko Marusic/PIXSELL
