Jutarnji.hr danas donosi priču o “Laboratoriju”, a koji nije ni kemijski ni znanstveni.

Kodni je to naziv akcije talijanskih istražitelja iz Brescie u kojoj je razotkriven “fiskalni inženjering” u kojem je izdano lažnih računa u vrijednosti 268 milijuna eura pri čemu je utajeno 47 milijuna eura poreza čiji krak vodi i do Hrvatske.

Neki od “mozgova” te operacije, koja je ovog tjedna pod velikom pozornošću lokalnih medija, Massimo Batezzi, zvani Max, u osmišljavanju te kriminalne rabote Hrvatsku, odnosno umašku poslovnicu Zagrebačke banke, označio je kao mjesto gdje će “njegove” mule u sefove i na račune pohraniti milijune eura izvučene u tim prevarama. Uspjeli su samo djelomično. U četiri mjeseca tijekom 2018. godine Batezzijevi ljudi dolazili su kao ugledni poslovnjaci iz Italije i odlazili sa službenicima do sefova.

Podigli su više od dva milijuna eura, otvarali račune, namjeravali podići desetke milijuna eura. Onda je za njih uslijedio šok. “Laboratorij” je zaključan na zahtjev talijanskih pravosudnih vlasti, a pulski Županijski sud nedavno je nepravomoćno produljio blokadu više od devet milijuna eura na nekoliko računa talijanskih državljana za još nekoliko mjeseci. U međuvremenu, protiv Batezzija je podignuta optužnica i zakazano je suđenje, a onda je u ponedjeljak 18. siječnja “slučaj Laboratorij” dobio neočekivani nastavak.

Uhićeno je osam osoba, 16 ih je završilo u kućnom pritvoru, a istraga je obuhvatila ukupno 104 osobe i 126 tvrtki od kojih najviše onih koje se bave proizvodnjom papira (22 su imale samo adresu s kućnim brojem). “Fiskalni inženjering” osim kreiranja lažnih računa uključivao je i davanje fiktivnih kredita od čak 21 milijun eura prilikom otvaranja djelatnosti, a koje su tobože krpali poduzetnici misleći da će te iznose uštedjeti na porezima kreirajući lažne porezne olakšice. Koristili su razne mehanizme pa i (pre)prodaje tvrtki ili spajanja poduzeća.

Knjigovodstveni servis u Sirmioneu na jezeru Garda, kojim upravljaju Fabio Nevin Cherin (61) i partnerica Giovanna Isabel Ferlinghetti (53) sa svojom kćerkom Luisom Franzoni koja je bila financijska savjetnica, odigrao je veliku ulogu. Njih je troje uhićeno zajedno s Claudiom Bonerom, Giuseppeom Nescom, Enricom Marzollom, Raffaelom Maffettoneom i knjigovođom Maurom Rigaomontijem.

U kućnom pritvoru završili su, pak, 53-godišnji Massimo Battezzi koji se vodi kao vođa brojnih tvornica papira i kojeg je obuhvatila već prva lanjska istraga, Giorgio Indrio, Lucia Falova, Giovanni, Belfiore, Ettore Trepiccione, Cristian Cicerani, Raffaella Moioli, Michele Muocco, Giacomo i Filippo di Virgilio, Cristian Grandi, Cleto Berardi, Luciano Galli, Damiano Mussio, Antonino d’Amore i Alessandro Faustini. Potonji je, međutim, nakon pet dana i ozbiljne pogreške prilikom uhićenja, pušten!

Alessandro Faustini spominje se kao osoba koja u hrvatskim bankama na svoje ime ima nekoliko bankovnih računa i na njima više od pet milijuna eura koje je pokušao podignuti lani. U kućnom pritvoru je, međutim, završio krivi Faustini, 69-godišnji poduzetnik iz Brescie, dok je onaj pravi osumnjičeni Faustini, 35-godišnji zidar, trenutno nedostupan tijelima progona, koji u našim bankama ima račune. I milijune eura.

- Ja s tim prevarama nemam nikakve veze. I nikada nisam vidio, a kamoli poslovao ili na bilo koji način bio u kontaktu sa svim tim osobama koje su pod istragom. Također nisam išao u Hrvatsku da bih tamo otvorio tekući račun. Zamijenili ste mi identitet - uvjeravao je Faustini prije deset dana zamjenicu tužitelja i istražnog suca na ročištu o jamstvu. Ubrzo su uvidjeli da pred sobom imaju krivog osumnjičenika - ime i prezime su odgovarali, kao i datum rođenja i mjesto, ali ne i godina rođenja.

Naime, mjesecima prije same akcije uhićenja, provodile su se tajne mjere prisluškivanja. I tu se moglo čuti: “Oprostite, jel’ taj Faustini onaj poduzetnik?” Na što drugi glas odgovara: “Ne, nije, to je mlađi čovjek i radi kao zidar’”. Bilo je to, među ostalim, dovoljno da razuvjere istražnog suca da naloži hitno ukidanje mjera kućnog pritvora.

- Bilo je to samo pet dana, srećom, ali vjerujte, nije bilo lako. Vrlo neugodna situacija. Ne mogu sakriti da dvije noći oka nisam sklopio. Nisam mogao shvatiti odakle sav taj nesporazum odjednom. Znao sam da će biti riješeno u moju korist i da ću dokazati to što tvrdim, ali nisam znao kojom brzinom - rekao je, pak, medijima poduzetnik Faustini po izlasku iz suda. Njegovu tvrdnju da s prevarama nema veze potvrdio je na saslušanju i Massimo Battezzi: “Nikad tog čovjeka nisam vidio, niti da mi ga je netko spomenuo. Nemam pojma tko je”. Idući korak je deblokiranje Faustinijeve imovine, računa, povrat oduzete zlatnine i drugih vrijednosti.

Osim u Hrvatskoj, novac je ekipa prala i u Slovačkoj, Mađarskoj te Malti. Zaplijenjeno je trenutno više od 21 milijun eura na različitim računima u te četiri zemlje, a zanimljivo je da je najjači “udar” pretrpio utajivač poreza koji je u jednom trenutku odrađivao gotovinsku transakciju od čak 230 milijuna eura.

Hrvatski krak akcije “Laboratorij” vodi do poslovnice umaške poslovnice Zagrebačke banke u kojem je mozak operacije Batezzi u dogovoru sa svojim suradnicima otvorio račune i unajmio sefove u koje su sklanjali novac izvučen u financijskim prevarama. Ukupno je na spremljeno više od 18 milijuna eura. Uspjeli smo pronaći dio tog traga velikog “pranja novca” u Hrvatskoj. Prema rješenju pulskog Županijskog suda, Stefania Franzoni organizirala je sustav tako da nekoliko tvrtki koje su imale velika potraživanja nepostojećih najmova za koje je davala 80 posto realne vrijednosti.

U rješenju pulskog suda navodi se da su Stefania Fanzoni i još neki osumnjičenici namjeravali iz hrvatskih banaka podići pet milijuna eura iz sefa u hrvatskoj banci i prebaciti taj novac u Englesku. Dio novca su uspjeli i podići pa je tako Ettore Tripiccione došao u Umag i iz sefa u Istarskoj banci podigao 699.500 eura. U toj su banci sefove imali Stefanice Franzoni i Salvatore Cappiello i navedeni iznos od gotovo 700.000 eura policija je uspjela oduzeti od Tripiccionea, a taj je novac prethodno uspio podići u umaškoj poslovnici Zagrebačke banke. “Mozak” ove operacije Massimo Batezzi imao je pak niz fiktivnih tvrtki koje su izdavale lažne fakture tvrtki klijenata Stefanije Fanzoni. Radilo se o fiktivnim fakturama.

Prije nego je novac blokiran na računima, Battezievi ljudi uspjeli su u poslovnicama hrvatskih banaka podići u četiri mjeseca dva milijuna eura. Međutim, talijanski su istražitelji reagirali i spriječili daljnju isplatu milijunskih svota eura skupini financijskih prevaranata još 2019. godine. U međuvremenu, proveli su istragu, podnijeli optužnicu, a više od devet milijuna eura od svibnja 2019. godine blokirano je i spriječena je isplata. U studenom prošle godine blokada tog novca produljena je rješenjem pulskog Županijskog suda.

Utaja poreza unosan je biznis s druge strane zakona diljem svijeta, a hrvatske novčarske institucije su, kako već svjedočimo godinama, idealno “skladište” u kojem stranci čuvaju oprani novac koji potom prebacuju dalje u željene zemlje. Nakon što je talijanska financijska policija pod palicom tužiteljstva početkom prošle godine razbila bandu koja se udružila i činila porezne prevare, utaje i prala novac sumnjičeći ih za pola milijarde eura teške malverzacije, 22 osobe su tada završile u policijskim lisicama, a njih ukupno 86, među kojima i jedan biskup, pod istragom. Unatrag nekoliko godina ovo nije jedini slučaj gdje su u poslovnicama hrvatskih banaka blokirani milijunski iznosi ljudi koji su u Italiji optuženi za financijske prevare ili su bili dio tamošnjih mafijaških organizacija.

Talijanski mafijaši, prevaranti, kriminalci koji su željeli sakriti porijeklo “prljavog novca” ili mu zametnuti trag otkrili su istarske poslovnice hrvatskih banaka kao pravi Eldorado. Registrirali su tvrtke na adresama koje su funkcionirale samo kao poštanski sandučić, otvarali račune na svoja ili imena svojih suradnika, unajmljivali sefove u bankama. Milijuni eura prošli su neometani od financa, policajaca, carinika i tužitelja. Ali, i milijuni su “zapeli” ili nisu uspjeli biti transferirani do Italije.

Hrvatsko je pravosuđe, nakon što bi im talijanske vlasti dostavile zahtjeve za blokadama računa, optužnicama ili istražnim zahtjevima reagiralo i blokiralo i obustavilo isplatu ili mogućnost raspolaganja novcem na tim računima. To se dogodilo i Batezziju. Koliko će mu još dugo novac biti blokiran, samo mu je jedna od briga. Koliko je još novca blokirano po nalogu pulskog Županijskog suda?

Pulskom županijskom sudu, ali i županijskom državnom odvjetništvu u četvrtak smo uputili upit jesu li talijanske vlasti dostavile relevantan spis, podatke o osobi čije uskraćivanje isplate traže i odluku na temelju čega to traže i za koja kaznena djela.

Nadalje, tražili smo odgovor za što se sve tereti Massimo Batezzi i koliko je sličnih blokada iznosa na računima talijanskih državljana bilo blokirano u 2019. i 2020. godini. Iz pulskog su nam suda odgovorili da ih o uhićenju Alesandra Faustinija nisu izvijestili te da rješenje o nastavku blokade ukupno nešto više od devet milijuna eura nije pravomoćno. Za podatke o tome koliko je još novca blokirano zbog sumnje u “pranje novca” na zahtjev talijanskih vlasti od strane pulskog Županijskog suda odgovoreno nam je da bi trebalo pregledati veliki broj spisa te da to nije moguće napraviti u roku od 24 sata.

Batezzi i njegovi “kuriri” sada ne mogu doći do više od devet milijuna kuna. On nije jedini, svake godine više je ovakvih slučajeva. Istru kao Eldorado za “pranje novca” nisu otkrili samo financijski varalice iz Italije. Još 90-ih sicilijanska mafija na svojoj je mapi Hrvatsku, a posebno Istru “targetirala” kao jednu od lokacija za širenje svojih poslova, ali i za bijeg od zakona. Upozoravali su na to i Interpol i Europol. Ulaskom Hrvatske u EU procijenili su da im je još lakše bježati s novcem stečenim kriminalom u hrvatske banke. Dokazuje to i akcija “Laboratorij”.